Ovom se studijom nastoji doprinjeti sagledavanju razvijenosti jedinica lokalne samouprave na području Republike Hrvatske. Dva su osnovna cilja koja se želi postići. Prvi je cilj usporediti različite načine vrednovanja relativne razine razvijenosti JLS koji su poduzeti 2013. i 2017. godine u svrhu provođenja razvojne politike. Drugi je cilj potaknuti promišljanje razvojnih raznolikosti, a u tu je svrhu prikazano statističko razvrstavanje JLS u karakteristične razvojne skupine na temelju pokazatelja koji su bili osnova za izračun indeksa razvijenosti 2017. godine, kao primjer drugačijeg modela sagledavanja cjelokupnog razvojnog procesa.
Nalazima ove studije se nastoji ponuditi odgovore na neka pitanja koja su prisutna u javnoj raspravi o regionalnom razvoju, što je od posebnog značaja za dionike stvaranja, provođenja i praćenja razvojne politike, a u dijelu u kojem su opisane razvojne raznolikosti može poslužiti i kao uvodni pregled za one koji o obrascima regionalne razvijenosti žele znati više.
Studijom se dovodi u vezu podatke o indeksu razvijenosti i njegovim sastavnicama koje objavljuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, podatke Državnog zavoda za statistiku o prirodnom i migracijskom kretanju stanovništva, turističkoj djelatnosti, građevinarstvu, dječjim vrtićima, glavnim izvorima sredstava za život i nacionalnoj strukturi, podatke o raširenosti širokopojasnog pristupa internetu koje prikuplja HAKOM, podatke Instituta za javne financije o proračunskoj transparentnosti gradova i općina, podatke Ministarstva financija o strukturi lokalnih proračuna i korištenju pomoći iz proračuna Europske unije, podatke o plaćama općinskih načelnika i gradonačelnika iz imovinskih kartica koje objavljuje Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i podatke Državnog izbornog povjerenstva o izlaznosti i biračkoj podršci na predsjedničkim izborima 2014. godine, parlamentarnim izborima 2016. godine i lokalnim izborima 2017. godine.