Kartogramski prikaz promjene broja stanovnika u Hrvatskoj od 1857. do 2017. godine.

(13) 2019/02/06

U drugoj polovini 19. stolje─ça najve─çe gradsko sredi┼íte u Hrvatskoj bio je Zagreb, u kojem je prema prvom modernom popisu stanovni┼ítva provedenom 1857. godine ┼żivjelo pribli┼żno 48 tisu─ça ljudi ili 2.2% ukupnog stanovni┼ítva koje je tada ┼żivjelo na podru─Źju dana┼ínje Hrvatske. ─îetrdesetak godina kasnije, po─Źetkom 20. stolje─ça, u Zagrebu je ┼żivjelo vi┼íe nego dvostruko stanovnika, njih oko 112 tisu─ça, a ─Źinili su 3.5% ljudi naseljenih na podru─Źju dana┼ínje Hrvatske. Zagreb je tada bio najve─çi grad i ubrzano je rastao, no njegov populacijski zna─Źaj ÔÇô omjer broja stanovnika u odnosu na ukupno stanovni┼ítvo Hrvatske ÔÇô bio je relativno skroman u usporedbi s dana┼ínjim stanjem. Stolje─çe kasnije, naime, slika je bitno druga─Źija. Prema procjeni Dr┼żavnog zavoda za statistiku za 2017. godinu, na podru─Źju Grada Zagreba ┼żivjelo je oko 804 tisu─çe ljudi, odnosno ─Źak 19.7% ukupnog stanovni┼ítva u Hrvatskoj, ┼íto predstavlja zna─Źajan porast apsolutne brojnosti, ali i relativnog populacijskog zna─Źaja ÔÇô sredinom 19. stolje─ça pribli┼żno svaki pedeseti stanovnik Hrvatske ┼żivio je u Zagrebu, a po─Źetkom 21. stolje─ça pribli┼żno svaki peti stanovnik.

Opisana promjena relativnog populacijskog zna─Źaja grada Zagreba oslikava jedno od osnovnih obilje┼żja procesa urbanizacije: prelazak stanovni┼íta iz manjih u ve─ça naselja. U tom procesu izdvaja se odre─Ĺeni broj populacijskih sredi┼íta koja postupno naseljava sve vi┼íe ljudi, dok se istovremeno ostala podru─Źja prazne ili njihov populacijski rast zaostaje. Ovaj vid urbanizacije prikladno je grafi─Źki prikazati nizom kartograma, zemljopisnih karata na kojima je povr┼íina lokalnih jedinica (gradova, op─çina) prilago─Ĺena udjelu broja stanovnika pojedine jedinice u ukupnom broju stanovnika. Na prilo┼żenoj animaciji prikazana je promjena relativne brojnosti stanovni┼ítva u Hrvatskoj od 1857. do 2017. godine, a promjena apsolutnog broja stanovnika nazna─Źena je bojom.

Kartogramski prikaz brojnosti stanovništva u Hrvatskoj od 1857. do 2017. godine.

Zagreb je danas daleko najve─çe, ali ne i jedino ve─çe gradsko sredi┼íte u Hrvatskoj. U razdoblju od sredine 19. do po─Źetka 21. stolje─ça pove─çao se i populacijski zna─Źaj tri hrvatska grada koja slijede po ukupnom broju stanovnika, iako je taj porast manje izra┼żen od zagreba─Źkog (slika 1.). Pritom su primjetne odre─Ĺene razlike u povijesnoj dinamici tog porasta. Zna─Źaj grada Zagreba postajao je znatno ve─çi poslije prvog svjetskog rata, a zna─Źaj grada Rijeke je u tom razdoblju, nakon odre─Ĺenog porasta, uglavnom stagnirao. Rijeka, kao i Split i Osijek, dobivaju na zna─Źaju tek po─Źetkom druge polovine 20. stolje─ça, a taj je porast bio najizra┼żeniji kod Splita koji u tom razdoblju presti┼że najprije Osijek, a zatim i Rijeku. Za razliku od Zagreba, ─Źiji populacijski zna─Źaj nastavlja ubrzano rasti posljednjih desetlje─ça, kod Splita, Rijeke i Osijeka naizgled dolazi do stabilizacije pribli┼żno nakon 1980. godine. Op─çenito, najve─çi zamah u porastu apsolutnog i relativnog broja stanovnika kod ve─çine gradskih sredi┼íta dogodio se u razdoblju od 1950. do 1980. godine. Istovremeno, na podru─Źjima gdje nije do┼ílo do razvoja zna─Źajnijeg lokalnog urbanog sredi┼íta, u isto vrijeme izra┼żeno je populacijsko pra┼żnjenje ili relativno zaostajanje.

Promjena udjela stanovnika najvećih hrvatskih gradova u ukupnom stanovništvu.

Figure 1: Promjena udjela stanovnika najvećih hrvatskih gradova u ukupnom stanovništvu.

Ne slijede svi ve─çi hrvatski gradovi jednaki obrazac razvoja populacijskog zna─Źaja. Na slici 2. prikazana je i promjena u slu─Źaju Zadra, Velike Gorice, Ka┼ítela i Solina, kao primjer uglavnom neprekinutog rasta od 1950. godine do danas. Izuzev Zadra, ostali gradovi su satelitska naselja Zagreba (Velika Gorica) i Splita (Ka┼ítela, Solin) uz koje je vezan i porast njihova zna─Źaja. S druge strane, na slici 3. prikazana je promjena u slu─Źaju Slavonskog Broda, Karlovca, ┼áibenika i Siska, kao primjer gradova ─Źiji se relativni populacijski zna─Źaj posljednjih desetlje─ça smanjuje. Takav trend se mo┼że objasniti ve─çom izlo┼żeno┼í─çu ratnim zbivanjima tijekom 1990-ih i najnovijim valom iseljavanja prema inozemstvu ili ekonomski prosperitetnijim gradskim sredi┼ítima, odnosno nepovoljnom polo┼żaju tih gradova u cjelokupnom urbanom sustavu u Hrvatskoj.

Promjena udjela stanovnika grada Pule u ukupnom stanovništvu.

Figure 2: Promjena udjela stanovnika grada Pule u ukupnom stanovništvu.

Promjena udjela stanovnika grada Pule u ukupnom stanovništvu.

Figure 3: Promjena udjela stanovnika grada Pule u ukupnom stanovništvu.

Razvoj relativnog populacijskog zna─Źaja ve─çih gradskih sredi┼íta nije nu┼żno pravocrtan, a promjene se zbivaju zavisno o razli─Źitim povijesnim okolnostima. Istaknuti primjer je grad Pula (slika 4.), ─Źiji je zna─Źaj naglo rastao u drugoj polovini 19. stolje─ça, smanjivao se u prvoj polovini 20. stolje─ça i zatim ponovno rastao u drugoj polovini 20. stolje─ça. Prvobitni porast zna─Źaja grada Pule vezan je uz status kojeg je taj grad imao kao austro-ugarska ratna luka, a gubitak tog zna─Źaja u prvoj polovini 20. stolje─ça vezan je uz prestanak tog statusa, iseljavanje hrvatskog stanovni┼ítva zapo─Źeto u vrijeme prvog svjetskog rata i talijanskog stanovni┼ítva nakon drugog svjetskog rata. Unato─Ź porasta u drugoj polovini 20. stolje─ça, grad Pula nije dosegnuo onu razinu relativnog populacijskog zna─Źaja koju je imao po─Źetkom 20. stolje─ça.

Promjena udjela stanovnika grada Pule u ukupnom stanovništvu.

Figure 4: Promjena udjela stanovnika grada Pule u ukupnom stanovništvu.

Animirani kartogramski prikaz promjena relativnog populacijskog zna─Źaja jedinica lokalne samouprave pru┼ża uvid i u dinamiku ┼íirih regionalnih podru─Źja. Na primjer, vidljivo je da se populacijski zna─Źaj podru─Źja Like sustavno smanjuje jo┼í od kraja 19. stolje─ça, a taj se proces dodatno ubrzava krajem 20. stolje─ça. Vidljive su i posljedice iseljavanja stanovni┼ítva srpske nacionalnosti nakon rata 1990-ih godina, posebno na podru─Źju Like, Banije i dalmatinskog zale─Ĺa. Nakratko, na samom kraju prikazanog vremenskog niza, uo─Źljivo je i smanjenje populacijskog zna─Źaja Slavonije do kojeg je do┼ílo zbog iseljavanja tijekom posljednjeg desetlje─ça.

Zaklju─Źno, sveukupni dojam kojeg se mo┼że i┼í─Źitati iz kartogramskog prikaza urbanizacijskih promjena jest da je stanovni┼íto na podru─Źju dana┼ínje Hrvatske u predurbanizacijskom razdoblju bilo mnogo ravnomjernije raspore─Ĺeno na cjelokupnom teritoriju nego je slu─Źaj danas. Po─Źetno stanje iz 1857. godine tek u manjoj mjeri iskrivljuje stvarne zemljopisne povr┼íine gradova i op─çina kako bi ih prilagodio relativnoj brojnosti stanovni┼íta koje u njima ┼żivi. Dana┼ínje stanje, na primjer ono iz 2017. godine, daje sliku teritorija na kojem prevladavaju gusto naseljena ve─ça urbana sredi┼íta, dok brojne lokalne jedinice gotovo i┼í─Źezavaju kada se uzme u obzir malobrojnost njihova stanovi┼ítva.