U anketnom istraživanju Eurobarometar političko-ideološka samoidentifikacija s obzirom na lijevi i desni pol mjeri se ljestvicom od deset stupnjeva. Samo krajnje vrijednosti ljestvice su verbalizirane, a od ispitanika se očekuje da odrede vlastiti položaj između dviju krajnosti. Dio njih se nastoji smjestiti u sredinu ljestvice, točno između krajnosti lijevog i desnog, kako bi izrazili neutralnost u pogledu tog razdvajanja.
Mjerna ljestvica od deset stupnjeva, međutim, ima parni broj stupnjeva i ne omogućava točno smještanje u sredinu. Središnja točka između krajnje lijevog i krajnje desnog bila bi “5,5”, no takav odgovor ispitanicima nije na raspolaganju. Oni koji žele izraziti neutralnost stoga su upućeni birati između vrijednosti “5” ili “6”, pri čemu je više intuitivno smatrati vrijednost “5” sredinom između krajnosti, pa je takav odgovor i vjerojatniji izbor u toj strategiji odgovaranja.
Pri obradi podataka izvornu ljestvicu se uobičajno svodi na manji broj stupnjeva, pri čemu se vrijednosti “5” i “6” sažima u jedinstvenu kategoriju, tzv. “centar”, a na isti ili sličan način sažima se i ostale stupnjeve izvorne ljestvice. Na slici 1. prikazana je raspodjela odgovora na izvornoj ljestvici i ljestvici sažetoj na pet stupnjeva. Kod izvorne ljestvice vidljiva je izražena nadzastupnjenost odgovora “5”, što je vjerojatno rezultat odabira ispitanika koji su namjeravali izraziti svoju neutralnost, a ne blagu, vrlo umjerenu sklonost jednom od polova političko-ideološkog spektra.
Slika 1: Udjel odabranih stupnjeva ljestvice ideološke samoidentifikacije na izvornoj ljestvici od 10 stupnjeva i sažetoj ljestvici od 5 stupnjeva. Crvenom bojom je naznačena sredina raspona.
Poseban oprez je potreban kada se rezultate dobivene ovim mjernim instrumentom izražava prosječnom vrijednošću jer se tumačenje može razlikovati zavisno o odabiru raspona ljestvice. Na slici 2. prikazani su podaci Eurobarometar istraživanja koji se odnose na razdoblje od 2014. do početka 2019. godine, a izraženi su prosječnom vrijednošću izvorne i sažete ljestvice. Naznačena je i središnja točka, koja u prvom slučaju iznosi “5,5”, a u drugom slučaju “3”. U prvom slučaju, kada se tumači prosječnu vrijednost izvedenu iz ljestvice s deset stupnjeva, nameće se zaključak da je političko-ideološka samoidentifikacija ispitanika tijekom čitavog razdoblja nešto više nagnuta prema lijevoj strani spektra, ni u jednom trenutku jasno ne prelazeći središnju točku. S druge strane, iz prikaza prosječnog rezultata izvedenog iz ljestvice sažete na pet stupnjeva može se zaključiti da je približno u vrijeme predsjedničkih izbora 2014/15. godine raspoloženje ispitanika nešto više naginjalo prema desnoj strani političko-ideološkog spektra, dok je u preostalom u razdoblju nešto više naginjalo na lijevu stranu spektra.
S obzirom na posebnost ovog mjernog instrumenta koji ispitanicima ne omogućava precizno svrstavanje u sredinu, a čini vjerojatnijim da će u pokušaju da to učine odabrati vrijednost koja je pomaknuta “ulijevo” bez namjere da time izraze stvarni pomak prema toj strani kontinuuma, preporučljivo je izvoditi prosječni rezultat iz sažete ljestvice koja će izvorne stupnjeve “5” i “6” objediniti u jednu kategoriju.
Slika 2: Ideološka samoidentifikacija izražena prosječnom vrijednošću na izvornoj ljestvici od 10 stupnjeva i sažetoj ljestvici od 5 stupnjeva.