Anketne procjene predizbornog rejtinga predsjedni─Źkih kandidata na izborima 2019/20. godine

(21) 2019/12/20

U tjednu koji je prethodio prvom krugu predsjedni─Źkih izbora 2019/20. godine mediji su objavili nekoliko anketnih procjena predizbornih rejtinga kandidata za predsjedni─Źku du┼żnost na temelju anketnih istra┼żivanja javnog mnijenja. Procjene su izvr┼íile tri agencije za ispitivanje javnog mnijenja, osnovni podaci o istra┼żivanjima su navedeni u tablici 1, a metodolo┼íki detalji objavljeni uz njihove rezultate su preneseni u [posebnoj napomeni][Metodolo┼íke napomene]. Na slici 1. grafi─Źki je prikazana usporedba ovih procjena, a rezultati su sumarno navedeni i u tablici 2. U nastavku slijedi nekoliko napomena o opisu uzoraka i na─Źinu provedbe istra┼żivanja, o izra─Źunu i upotrebljivosti standardne pogre┼íke mjerenja i o nu┼żnom prera─Źunu postotaka podr┼íke kandidatima pri usporedbi predizbornih procjena s brojem osvojenih glasova na izborima.

Tablica 1: Osnovni podaci o anketnim procjenama predizbornih rejtinga
Procjena Broj ispitanika Provedeno Objavljeno
2X1 komunikacije 1041 11-18. prosinca
  1. prosinca
Promocija Plus (HRejting) 1400 13-14. prosinca
  1. prosinca
Ipsos Puls (Nova TV) 1000 18-19. prosinca
  1. prosinca
Promocija Plus (RTL) 800 17-19. prosinca
  1. prosinca

Opis anketnih uzoraka i na─Źina provedbe istra┼żivanja

Pri usporedbi ovih procjena valja imati na umu da na─Źin uzorkovanja ispitanika u provedenim istra┼żivanjima vjerojatno nije jednak, no detalji navedeni u metodolo┼íkim napomenama na ┼żalost ne razja┼ínjavaju razlike. Prije svega, iz tih napomena se mo┼że zaklju─Źiti da ciljanu populaciju koju se nastojali predstaviti uzorkom u nekim slu─Źajevima ─Źine svi gra─Ĺani s pravom glasa, a u drugima samo oni koji namjeravaju izi─çi na birali┼íta. Na primjer, u metodolo┼íkom opisu ankete koju je Promocija Plus provela za RTL spominje se ÔÇťuzorak od 800 punoljetnih gra─Ĺana HrvatskeÔÇŁ, ┼íto upu─çuje da su obuhva─çeni i oni koji u trenutku prikupljanja podataka jesu, ali i oni koji nisu imali namjeru glasati na izborima. U tom je slu─Źaju nejasno je li procjena rejtinga kandidata izvedena iz odgovora svih 800 ispitanika ili iz odgovora pribli┼żno 400 ispitanika koji ─çe, uz o─Źekivanu izlaznost od 50%, vjerojatno izi─çi na birali┼íta. U drugom slu─Źaju, kod ankete koju je agencija Ipsos Puls provela za Novu TV, uzorak je u metodolo┼íkoj napomeni opisan kao ÔÇťuzorak 1000 gra─Ĺana Republike HrvatskeÔÇŁ uz dodatnu napomenu da su ÔÇťtestirani samo sigurni bira─Źi koji misle iza─çi na birali┼ítaÔÇŁ, no i ovdje ostaje nejasno je li procjena rejtinga izvedena iz odgovora svih 1000 ispitanika ili iz manjeg podskupa kojeg ─Źine ispitanici koji su izrazili namjeru izlaska na birali┼íta. S druge strane, nijedno istra┼żivanje ne donosi procjenu izlaznosti na izbore, pa je sasvim mogu─çe da su u svim slu─Źajevima ispitani samo vjerojatni bira─Źi, no to mo┼że biti tek pretpostavka jer opis ciljane populacije nije jasno naveden u objavama.

Metodolo┼íke napomene, kako ih prenose mediji, ostavljaju nejasnim jo┼í i druge elemente uzorkovanja i provedbe istra┼żivanja. Na primjer, opis stratifikacije uzorka sadr┼żan je jedino u napomeni uz istra┼żivanje agencije 2X1 komunikacije, dok kod ostalih potpuno izostaje. Opis na─Źina na koji je ura─Ĺena poststratifikacija (tzv. ponderiranje) nije spomenut ni u jedoj objavi. ─îak ni o na─Źinu anketiranja ispitanika nema spomena u opisu svih istra┼żivanja. Ovakvi nedostaci u preno┼íenju opisa metodolo┼íkih zna─Źajki koje mogu imati utjecaja na izvedene procjene ote┼żavaju njihovu usporedbu i potpuno sagledavanje. Po┼żeljno bi bilo poticati standard potpunijeg i nedvosmislenog opisa upotrebljene metodologije koji omogu─çava jasnije sagledavanje procjena izvedenih iz provedenih istra┼żivanja.

Raspon pouzdanosti procjena

Pri predstavljanju rezultata istra┼żivanja mediji nemaju obi─Źaj jasno navoditi raspon pouzdanosti procjena rejtinga pojedinih kandidata, ┼íto ─Źesto dovodi do potre┼íko─ça, ali i o─Źitih nategnutosti pri tuma─Źenju o─Źitanog stanja. Trenutni obi─Źaj jest tekstualno navesti tzv. standardnu pogre┼íku uzorka, no ta informacija je ograni─Źena i nedovoljno precizna, a mo┼że biti i zavaravaju─ça. Na primjer, napomena uz istra┼żivanje agencije Ipsos Puls spominje ÔÇťmaksimalnu pogre┼íku uzorkaÔÇŁ, ali to je tehni─Źki termin kojeg se nipo┼íto ne mo┼że tuma─Źiti na na─Źin da procjene ne mogu odstupati od stvarnog stanja vi┼íe od navedenog nominalnog raspona. ┼átovi┼íe, ─Źak je i teorijska pogre┼íka uzorkovanja u pravilu ve─ça od nominalno navedene.

Standardna pogre┼íka uzorka koju se uobi─Źajno iskazuje u metodolo┼íkim napomenama anketnih istra┼żivanja, naime, izra─Źunata je uz pretpostavke koje nisu odr┼żive. Kori┼íteni na─Źin izra─Źuna pretpostavlja jednostavni slu─Źajni uzorak (engl. simple random sample), no uzorci koje se uobi─Źajno koristi u ovakvim istra┼żivanjima su slo┼żeni, stratificirani uzorci, ┼íto navedene raspone mogu─çe pogre┼íke ─Źini pogre┼ínima. Pored toga, ni takvi uzorci nisu u statisti─Źkom smislu slu─Źajni uzorci zbog izra┼żene samoselekcije ispitanika, odnosno slabog odaziva kontaktiranih osoba. Druga pretpostavka izra─Źuna standardne pogre┼íke je normalna distribucija obilje┼żja u populaciji, no rejtinzi kandidata su raspodijeljeni po binomijalnoj ili multinomijalnoj distribuciji. U tim slu─Źajevima postoji vi┼íe razli─Źitih metoda izra─Źuna standardne pogre┼íke, to─Źnije raspona pouzdanosti procjene pojedinog rejtinga. Ispravno izra─Źunata o─Źekivana pogre┼íka procjene u pravilu je ve─ça od one iskazane u medijskim objavama.

Raspon pouzdanosti rejtinga pojedinih kandidata nazna─Źen je na prikazu na slici 1. Raspon je izra─Źunat Goodmanovom metodom simultanih intervala pouzdanosti1, a temeljem informacije o ukupnom broju ispitanika pojedinog istra┼żivanja, tako da je postotak podr┼íke svakom kandidatu pretvoren u pribi┼żan broj ispitanika2. Valja uo─Źiti da su izra─Źunati rasponi ┼íiri kod kandidata koji imaju ve─çu podr┼íku, ali tako─Ĺer i da su asimentri─Źni, posebno kod kandidata koji imaju ni┼żu podr┼íku. Ovu informaciju, na ┼żalost, nije mogu─çe o─Źitati iz nominalno navedene maksimalne pogre┼íke cjelokupnog istra┼żivanja.

Usporedba procjena predizbornog rejtinga i naknadno izra─Źunat raspon pouzdanosti tih procjena.

Slika 1: Usporedba procjena predizbornog rejtinga i naknadno izra─Źunat raspon pouzdanosti tih procjena.

Tablica 2: Procjene predizbornog rejtinga predsjedni─Źkih kandidata.
Kandidati 2X1 komunikacije Promocija Plus (HRejting) Ipsos Puls (Nova TV) Promocija Plus (RTL)
Kolinda Grabar Kitarovi─ç 25.3% 28.3% 24.2% 27.9%
Zoran Milanovi─ç 26.0% 26.6% 24.3% 26.7%
Miroslav Škoro 23.8% 20.7% 18.0% 19.3%
Mislav Kolakušić 6.1% 7.6% 5.5% 6.8%
Ivan Pernar 1.2% 2.8% 3.4% 3.1%
Dalija Orešković 1.0% 2.4% 2.8% 2.9%
Dejan Kova─Ź 0.9% 2.6% 2.3% 2.2%
Dario Juri─Źan 1.3% 1.5% 3.3% 1.8%
Katarina Peovi─ç 1.1% 0.9% 1.4% 0.9%
Anto ─Éapi─ç 1.2% 0.4% 1.1% 0.4%
Nedjeljko Babi─ç 0.4% 0.4% 0.0% 0.2%
Neodlu─Źni 11.7% 5.9% 13.6% 7.7%

Neodlu─Źni ispitanici

Postotci prikazani u prethodnoj tablici predstavljeni su u medijskim objavama i uklju─Źuju neodlu─Źne bira─Źe3. ┼Żeli li se uspore─Ĺivati procjene predizbornog rejtinga s postotkom osvojenih glasova na izborima, potrebno je prera─Źunati procjene tako da se isklju─Źi neodlu─Źne ispitanike. Pritom se pretpostavlja da je me─Ĺu neodlu─Źnima razmjeran broj potencijalnih bira─Źa svakog kandidata, ┼íto je pretpostavka koja ne mora biti to─Źna. Na primjer, iz tijeka predizborne kampanje za predsjedni─Źke izbore 2019/20. godine moglo se zaklju─Źiti da postoji zna─Źajno kolebanje me─Ĺu bira─Źima koji se svjetonazorski nalaze desno od centra, a ─Źije su glasove nastojala pridobiti dva kandidata koji imaju zna─Źajniju podr┼íku: Kolinda Grabar Kitarovi─ç i Miroslav ┼ákoro.

Uz prethodnu pretpostavku o razmjernoj raspodjeli neodlu─Źnih bira─Źa, postotci podr┼íke kandidatima prevedeni u o─Źekivane izborne rezultate navedeni su u tablici 3. Upravo su ti postotci, a ne oni navedeni u medijskim objavama, relevantni za usporedbu s kona─Źnim izbornim rezultatima.

Tablica 3: Caption2
Kandidati 2X1 komunikacije Promocija Plus (HRejting) Ipsos Puls (Nova TV) Promocija Plus (RTL)
Kolinda Grabar Kitarovi─ç 28.7% 30.0% 28.0% 30.3%
Zoran Milanovi─ç 29.4% 28.2% 28.2% 29.0%
Miroslav Škoro 26.9% 22.0% 20.9% 20.9%
Mislav Kolakušić 6.9% 8.1% 6.4% 7.4%
Ivan Pernar 1.4% 3.0% 3.9% 3.4%
Dalija Orešković 1.1% 2.5% 3.2% 3.1%
Dejan Kova─Ź 1.0% 2.8% 2.7% 2.4%
Dario Juri─Źan 1.5% 1.6% 3.8% 2.0%
Katarina Peovi─ç 1.3% 1.0% 1.6% 1.0%
Anto ─Éapi─ç 1.4% 0.4% 1.3% 0.4%
Nedjeljko Babi─ç 0.5% 0.4% 0.0% 0.2%

Metodolo┼íke napomene o provedenim istra┼żivanjima

Izvori:


  1. Leo A. Goodman, On Simultaneous Confidence Intervals for Multinomial ProportionsÔćę

  2. Na ┼żalost, kako je prethodno navedeno, ukupan broj ispitanika iskazan u metodolo┼íkim napomenama mo┼żda nije osnova iz koje su izvedeni postotci podr┼íke, pa i naknadno izra─Źunat raspon pouzdanosti procjena mo┼że biti pogre┼ían.Ôćę

  3. I ovdje je (u svim slu─Źajevima osim kod istra┼żivanja agencije Ipsos Puls) nejasno radi li se o bira─Źima koji imaju namjeru iza─çi na izbore, ali jo┼í nisu sigurni kome ─çe dati glas, ili o bira─Źima koji nisu sigurni ho─çe li uop─çe iza─çi na izbore.Ôćę