Političke sklonosti birača u Hrvatskoj donekle su regionalno određene, a od strane političkih analitičara ponekad se mogu čuti ocjene o “društvenom rascjepu” koji se očituje jasnom zemljopisnom podjelom. Takvi sudovi naizgled su poduprti rezultatima istraživanja javnog mnijenja koja upućuju, na primjer, da HDZ “najviše podržavaju glasači iz Dalmacije, a slijede ih Slavonci i birači iz središnje i gorske Hrvatske”, dok SDP “najveću potporu ima u Istri i Primorju, a slijedi sjeverozapadna Hrvatska”, iz čega se nerijetko izvodi zaključak da je “Hrvatska regionalno podijeljena između HDZ-a i SDP-a”.
Zaključak o regionalnoj određenosti društveno-političkog rascjepa je pojednostavljen, a utoliko i pogrešan. Njegova pogrešnost uvelike proizlazi iz navade da se političke sklonosti stanovnika pojedinih regionalnih jedinica tumači po načelu da se čitavu jedinicu pripisuje političkoj opciji koja u njoj ima najveću podršku, a da se pritom zanemaruje stupanj dominantnosti te opcije. Tipičan iskaz takvog tumačenja je zemljopisna karta na kojoj su bojom naznačene županije koje je “osvojila” neka politička opcija, što rezultira prikazom zemljopisne podvojenosti na “crvenu” i “plavu” Hrvatsku ili sličnom inačicom grafički predočenog rascjepa. Na primjer, takav je prikaz objavio Index.hr povodom izbora za EU parlament 2019. godine, Večernji list povodom lokalnih izbora 2017. godine, Tportal.hr povodom izbora za EU parlament 2014. godine, itd.
Sagleda li se pažljivije političke sklonosti stanovništva jedinica lokalne samouprave, uočljivo je da u znatnom broju njih nema znatnih odstupanja od sklonosti koje su izražene na ukupnoj, nacionalnoj razini. Takav obrazac političkih sklonosti može se smatrati prosječnim ili uobičajnim, a tek pored njega prisutni su drugačiji obrasci koje obilježava znatno veća sklonost određenoj političkoj opciji, odnosno posebna konstelacija (ne)sklonosti prema važnijim političkim dionicima. Regionalna određenost političkih sklonosti svakako jest prisutna u nekoj mjeri, ali uvažavanjem postojanja spomenutog obrasca koji ne odstupa od ukupnog stanja prestaje biti opravdano govoriti o jasnom, čvrstom rascjepu.
Tipični obrasci glasanja na izborima 2019/20. godine
Kako bi se predočilo značaj prethodno navedenog pristupa razmatranju regionalne određenosti političkih sklonosti, u nastavku se opisuje tipične obrasce glasanja u jedinicama lokalne samouprave u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora 2019/20. godine. Gradovi i općine su segmentacijskom analizom podijeljeni u skupine za koje je karakterističan način odnošenja birača prema kandidatima za predsjedničku dužnost. S obzirom na rezultate prvog kruga glasanja izdvojene su četiri, a s obzirom na rezultate drugog kruga glasanja tri skupine gradova i općina koje odlikuje poseban obrazac podrške.
Prvi izborni krug
Skupinu A čine jedinice lokalne samouprave u kojima je stupanj podrške važnijim kandidatima uvelike nalik ukupnim izbornim rezultatima, odnosno udjel njihovih glasova je u prosjeku približno ujednačen. Birači u ovim gradovima i općinama u pravilu su dali najveću podršku Zoranu Milanoviću, no njegova prednost nije dominantna u odnosu prema Kolindi Grabar Kitarović i Miroslavu Škori.
U jedinicama lokalne samouprave koje su svrstane u skupinu B karakterističan je dominantni položaj Zorana Milanovića u odnosu prema Kolindi Grabar Kitarović i Miroslavu Škori. Milanović je u ovim gradovima i općinama dobio iznadprosječnu podršku, biralo ga je u pravilu više od 40% stanovnika koji su izašli na izbore, a kandidati koji ga slijede osvojili su u pravilu manje od 20% podrške.
Jedinice lokalne samouprave svrstane u skupinu C obilježava najveća biračka podrška Kolindi Grabar Kitarović, a manja Miroslavu Škori i Zoranu Milanoviću. Grabar Kitarović je u ovim gradovima i općinama dobila u pravilu više od 40%, Škoro nešto više od 20%, a Milanović manje od 20% glasova birača.
Jedinice lokalne samouprave svrstane u skupinu D odlikuje najveća biračka podrška Miroslavu Škori, u pravilu tek nešto manja od 40%, no njegova prednost nije dominatna u odnosu na Kolindu Grabar Kitarović. Najmanju podršku birača u ovim gradovima i općinama dobio je Zoran Milanović za kojeg je glasalo u pravilu manje od 20% birača izašlih na izbore.
Na slici 1. prikazana je zemljopisna raspodjela ove četiri osnovne skupine. Skupina A je najviše zastupljena u središnjem dijelu Hrvatske i dijelu zapadne Slavonije, na širem riječkom području i dijelu Gorskog Kotara, u priobalju i na otocima. U skupini B nalaze se gotovo svi gradovi i općine u Istri i znatan dio onih u Međimurju, ali i dio općina u kojima je nadzastupljeno srpsko stanovništvo. Gradovi i općine iz skupine C najvećim dijelom su smješteni na području Dalmacije i zaleđa, Like i dijela zapadne Slavonije, a gradovi i općine iz skupine D smješteni su ponajviše na području središnje i istočne Slavonije, a manjim djelom i u južnoj Dalmaciji.
Slika 1: Zemljopisni prikaz pripadnosti gradova i općina karakterističnim skupinama prema obrascima glasanja za kandidate u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019/20. godine i raspon izbornih rezultata za najvažnije kandidate unutar skupina
Drugi izborni krug
Skupina A okuplja gradove i općine gdje su oba kandidata u drugom izbornom krugu dobila približno podjednaku podršku birača, odnosno nijedan nije ostvario dominantan izborni rezultat.
Skupinu B čine gradovi i općine u kojima je znatno veću podršku dobio Zoran Milanović. Njegova prosječna razina podrške u tim jedinicama lokalne samouprave iznosila je približno 70%, dok je Kolindu Grabar Kitarović podržalo tek oko 25% birača.
Skupinu C čine gradovi i općine u kojima su birači izraženo veću podršku dali Kolindi Grabar Kitarović, u prosjeku oko 70%, dok je Zoran Milanović u prosjeku dobio znatno manje, približno 30% glasova.
Zemljopisna raspodjela se očekivano uvelike preklapa s onom iz prvog izbornog kruga. Slavonija, u kojoj je u prvom krugu znatan dio birača glasao za Miroslava Škoru, podijeljena je između skupine A u kojoj su kandidati koji su se natjecali u drugom izbornom krugu ostvarili ujednačenu podršku i skupine B u kojoj je dominantan rezultat ostvarila Kolinda Grabar Kitarović.
Slika 2: Zemljopisni prikaz pripadnosti gradova i općina karakterističnim skupinama prema obrascima glasanja za kandidate u drugom krugu predsjedničkih izbora 2019/20. godine i raspon izbornih rezultata za kandidate unutar skupina
Tipični obrasci glasanja na izborima 2014/15. godine
Predsjednički izbori 2019/20. godine bili su posebni zbog određene podijeljenosti biračkog tijela HDZ-a kojima su se obraćala dva značajnija kandidata, kandidatkinja te stranke Kolinda Grabar Kitarović i Miroslav Škoro koji je nastupao s nezavisnijih pozicija. Opravdano je pitati se je li ta podijeljenost dovela do ublažavanja zemljopisnog rascjepa koji je možebitno prethodno postojao. U nastavku slijedi istovrsna analiza temeljena na podacima o glasanju na predsjedničkim izborima 2014/15. godine kada takve podijeljenosti među biračima desnog centra nije bilo1. Segmentacijskom analizom su izdvojene tri skupine gradova i općina u oba izborna kruga.
Prvi izborni krug
U skupini A nalaze se jedinice lokalne samouprave gdje je podrška vodećim kandidatima, Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar Kitarović, bila približno podjednaka, dok je podrška trećem kandidatu po broju prikupljenih glasova, Ivanu Sinčiću, znatno manja.
U skupini B okupljeni su gradovi i općine u kojima je Ivo Josipović dobio daleko najviše glasova, u prosjeku više od 60%, a podrška za Kolindu Grabar Kitarović bila je znatno niža, oko 20%, približno na razini podrške trećeplasiranom kandidatu.
U skupinu C svrstani su gradovi i općine u kojima je Kolinda Grabar Kitarović osvojila u prosjeku natpolovičnu podršku birača, a Ivo Josipović dobio je gotovo dvostruko manje glasova, oko 25%.
Zemljopisna raspodjela ovih skupina u osnovnim crtama odgovara onoj opisanoj vezano uz drugi krug izbora 2019/20. godine. Istra i područje oko Varaždina i Čakovca su regije gdje je Ivo Josipović, kandidat SDP-a, ostvario dominantan rezultat. Lika, znatan dio Dalmacije i njenog zaleđa, kao i Slavonija, a posebno njen istočni dio, područja su gdje je dominantan rezultat ostvarila Kolinda Grabar kitarović, kandidatkinja HDZ-a. Na preostalom području Hrvatske, ponajviše u središnjem dijelu, priobalju i na otocima, oba vodeća kandidata ostvarila su približno podjednak rezultat i nijedan od njih nije bio dominantan.
Slika 3: Zemljopisni prikaz pripadnosti gradova i općina karakterističnim skupinama prema obrascima glasanja za kandidate u prvom krugu predsjedničkih izbora 2014/15. godine i raspon izbornih rezultata za najvažnije kandidate unutar skupina
Drugi izborni krug
U gradovima i općinama svrstanim u skupinu A podrška za oba kandidata, Ivo Josipovića i Kolindu Grabar Kitarović, približno je podjednaka i odgovara njihovom odnosu prema ukupnim rezultatima na nacionalnoj razini.
Za skupinu B karakteristično je da okuplja jedinice lokalne samouprave u kojima su birači dali mnogo veću podršku Ivi Josipoviću, u prosjeku približno 75%, dok je Kolinda Grabar Kitarović prikupila oko 25% glasova birača.
U skupini C nalaze se gradovi i općine u kojima je Kolinda Grabar Kitarović osvojila znatnu većinu glasova, u prosjeku oko 70%, dok je Ivo Josipović ostvario mnogo slabiji rezultat prikupivši oko 30% podrške.
I ovdje je zemljopisna raspodjela jedinica lokalne samouprave koje su svrstane u različite skupine takva da dijeli područje Hrvatske na jedan dio u kojem je veću podršku imao kandidat SDP-a i drugi dio u kojem je veću podršku imala kandidatkinja HDZ-a, no treće područje, karakteristično po tome što su birači podjednako podržali oba kandidata, nezanemarive je veličine i prostire se ponajviše središnjim dijelom Hrvatske, ali i dijelovima Slavonije, Gorskog Kotara, priobalja i otoka.
Slika 4: Zemljopisni prikaz pripadnosti gradova i općina karakterističnim skupinama prema obrascima glasanja za kandidate u drugom krugu predsjedničkih izbora 2014/15. godine i raspon izbornih rezultata za kandidate unutar skupina
Političke sklonosti birača u većim gradovima
Uobičajni zemljopisni prikaz poput onog na slikama 1-4. može biti varljiv zbog razlike u gustoći stanovništa u pojedinim gradovima i općinama, odnosno zbog odnosa njihove površine i brojnosti stanovništa. Kartogramski prikaz na slici 3. ublažava taj problem prilagodbom površine lokalnih upravnih jedinica broju stanovnika koji u njima žive. Na njemu je površina mnogoljudnijih urbanih središta uvećana, a površina gradova i općina u kojima živi manje ljudi umanjena kada je brojnost njihova stanovništva razmjerno drugačija od površine na kojoj se rasprostiru.
Na prikazu je bojom naznačena pripadnost jedinica lokalne samouprave skupinama prethodno opisanima s obzirom na rezultate glasanja u prvom krugu predsjedničkih izbora 2019/20. godine, a naznačeni su i nazivi gradova koji prema rezultatima Popisa stanovništa iz 2011. godine imaju više od 25 tisuća stanovnika. Iz takvog je prikaza vidljivo da je u najvećem broju značajnijih gradskih središta prisutan uobičajni obrazac političkih sklonosti u kojem je podrška kandidatima približno jednaka ukupnim izbornim rezultatima, to jest pretežno ujednačena; to su Zagreb, Split, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Karlovac, Sisak, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Samobor, Koprivnica i Zaprešić. Drugim riječima, birači u većini većih gradova nisu dominantno naklonjeni određenom kandidatu. Štoviše, bez obzira na veličinu grada ili općine, sveukupan broj glasača koji su izašli na birališta u prvom krugu predsjedničkih izbora u onim gradovima i općinama koji su svrstani u skupinu A čini čak 58.6% svih glasača.
Slika 5: Kartogramski prikaz osnovnih skupina gradova i općina
Broj i udjel glasača u gradovima i općinama koji su svrstani u ostale karakteristične skupine prikazan je u tablici 1, a u istoj tablici navedena je i relativna raspodjela birača troje važnijih kandidata. Iz tih podataka je vidljivo da više od polovine glasačkog tijela svakog od tih kandidata dolazi iz skupine gradova i općina u kojima su njihovi rezultati približno ujednačeni. Tek petina birača Zorana Milanovića i sedmina birača Kolinde Grabar Kitarović dolazi iz područja u kojima su ovi kandidati ostvarili dominantan izborni rezultat. Ovakvo stanje upućuje da su rezultati izbora najvećim dijelom određeni glasovima koji dolaze iz sredina koje nisu jasno razlučene prema tome kojem kandidatu daju podršku. Određena zemljopisna područja doista jesu više naklonjenja pojedinom kandidatu ili političkoj opciji, no njihov je utjecaj na ukupan izborni rezultat sveukupno manji.
| Skupina | Broj glasača | Udio glasača | Milanović | Grabar Kitarović | Škoro |
|---|---|---|---|---|---|
| A | 1092613 | 58.6% | 61.7% | 55.0% | 55.4% |
| B | 254164 | 13.6% | 21.2% | 8.2% | 7.1% |
| C | 160887 | 8.6% | 4.9% | 14.9% | 9.2% |
| D | 356015 | 19.1% | 12.2% | 21.9% | 28.3% |
Bolji i lošiji analitički pristup
Kao i svaka podjela lokalnih jedinica u manji broj skupina, tako i podjela putem segmentacijske analize predstavlja određeno uopćavanje. Granični slučajevi su uvijek prisutni i predstavljeno razvrstavanje ne smije se promatrati kao čvrsto razgraničenje. Ipak, za razliku od pojednostavljenog pripisivanja jedinica lokalne/regionalne samouprave političkim opcijama prema tome koja je osvojila najviše glasova, segmentacijskom podjelom se istovremeno obuhvaća razinu biračke podrške svim kandidatima2. Slika koju se dobiva takvim pristupom je nužno složenija jer omogućava izdvajanje obrazaca političkih sklonosti gdje ne dominira nijedan značajniji kadidat, kao i obrazaca za koje je karakteristično da značajniju podršku ostvaruje nekoliko njih, dok ostali zaostaju. Na primjer, jedinice lokalne samouprave koje pripadaju u skupinu D nije moguće pripisati samo Miroslavu Škori, iako je on u njima u pravilu dobio najveću podršku. U tim gradovima i općinama nema dominantnog “igrača”, budući da je Kolinda Grabar Kitarović na istom području također osvojila značajan udio glasova. Pojednostavljenim pripisivanjem lokalnih jedinica pobjedniku taj zaključak nije moguće izvesti, a korištenjem takvog pojednostavljenog analitičkog pristupa izlaže se riziku izvođenja posve neutemeljenih zaključaka.
Uvažavanje postojanja obrasca političkih sklonosti koji se znatno ne razlikuje od ukupnog, prosječnog stanja na nacionalnoj razini ne negira postojanje regionalne određenosti, pa ni mogućeg rascjepa, ali nužno ublažava njegov značaj. Regionalnu političku određenost nije ispravno svoditi na puku činjenicu da jedna od političkih opcija osvaja više glasova od druge, jer kada se dovoljno pažnje posveti razmjeru dominantnosti izbornih opcija, politička slika Hrvatske postaje složenija. Pogled kroz dvobojnu prizmu nužno zanemaruje činjenicu da su birači u većim gradskim središtima u pravilu dovoljno raznovrsni da iskazuju sklonosti koje su veoma nalik ukupnima, da Slavonija i Dalmacija nisu u cjelosti izrazito naklonjene HDZ-u, a sjeverozapadna Hrvatska SDP-u, da na mnogim otocima nema izražene usmjerenosti prema nekom od političkih polova, kao uostalom ni u najvećem dijelu dijelu središnje Hrvatske, da područja na kojima živi značajniji udjel nacionalnih manjina ima posebne političke sklonosti, itd.
Prilog
| Naziv grada | Skupina | Milanović | Grabar Kitarović | Škoro |
|---|---|---|---|---|
| Zagreb | A | 33.02% | 19.36% | 23.79% |
| Split | A | 30.78% | 25.31% | 22.14% |
| Zadar | A | 30.54% | 28.77% | 18.59% |
| Velika Gorica | A | 27.25% | 23.17% | 28.55% |
| Slavonski Brod | A | 25.63% | 26.94% | 29.32% |
| Karlovac | A | 30.90% | 29.95% | 22.43% |
| Sisak | A | 30.51% | 27.50% | 24.92% |
| Šibenik | A | 30.02% | 32.12% | 19.32% |
| Dubrovnik | A | 29.25% | 31.66% | 18.61% |
| Bjelovar | A | 30.78% | 21.71% | 27.87% |
| Samobor | A | 34.10% | 19.51% | 23.59% |
| Koprivnica | A | 36.67% | 19.51% | 22.50% |
| Zaprešić | A | 31.34% | 21.38% | 24.93% |
| Rijeka | B | 41.87% | 18.78% | 12.92% |
| Pula-Pola | B | 51.49% | 11.16% | 9.00% |
| Varaždin | B | 42.81% | 16.04% | 16.13% |
| Čakovec | B | 49.48% | 13.10% | 13.56% |
| Osijek | D | 25.61% | 23.07% | 33.33% |
| Kaštela | D | 19.07% | 34.03% | 29.43% |
| Vinkovci | D | 20.06% | 27.47% | 36.11% |
| Đakovo | D | 17.94% | 27.17% | 37.19% |
| Vukovar | D | 23.47% | 28.73% | 34.04% |
| Požega | D | 23.47% | 26.42% | 35.42% |
Uz Ivu Josipovića, kandidata kojeg su podržali SDP i skupina tada bliskih političkih stranaka, te Kolindu Grabar Kitarović, koju je podržao HDZ i skupina tada bliskih stranaka, za predsjedničku dužnost na izborima 2014/15. godine natjecali su se Ivan Sinčić, kandidat Živog zida, te Milan Kujundžić, kandidat Saveza za Hrvatsku. Iako se i Kujundžić tada nedvojbeno obraćao biračima desnih političkih nazora, njegov izborni rezultat bio je zanemariv i neusporediv u smislu izazova kojeg je Miroslav Škoro predstavljao za kandidatkinju HDZ-a na izborima 2019/20. godine.↩
Poredak kandidata se može razlikovati u pojedinim gradovima/općinama svrstanima u istu karakterističnu skupinu. Ovo posebno vrijedi za skupinu A koja je šarolika zbog relativne ujednačenosti vodećih kandidata.↩