Motiviranost nastavnika za izvođenje nastave građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) smanjuje se kako se povećava obrazovna razina na kojoj se nastavu izvodi, odnosno “nastavnici srednjih škola [su] znatno manje motivirani nego nastavnici u osnovnoj školi”, zaključak je istraživanja stavova nastavnika koje je provedeno 2017. godine po narudžbi Agencije za odgoj i obrazovanje, a čiji su rezultati izloženi u Izvještaju o ispitivanju stavova nastavnika u okviru projekta Vijeća Europe “Instrumenti za implementaciju okvira kompetencija za demokratsku kulturu”.
Doista, prosječne ocjene na ljestvici kojom je mjerena motiviranost za izvođenje nastave GOO ukazuju na veći stupanj motivacije kod ispitanika koji izvode razrednu nastavu u osnovnoj školi, nešto manji kod ispitanika koji izvode predmetnu nastavu u osnovnoj školi, još manji kod ispitanika koji izvode nastavu u strukovnim i mješovitiom srednjim školama i najmanji kod ispitanika koji izvode nastavu u gimnazijama (slika 1a). Ovakav se nalaz u istraživačkom izvještaju okvirno povezuje s boljom upoznatošću, većim zadovoljstvom i boljom pripremljenošću nastavnika razredne nastave koji samostalno izvode većinu predmeta kroz koje se provlači sadržaj GOO i objašnjava većom mogućnošću uspješnijeg planiranja izvođenja nastave, manjom složenošću tema i ishoda nego na višim obrazovnim razinama, te većim stupnjem nastavničkog usavršavanja u tom programskom području.
Slika 1: Prosječne ocjene na ljestvici motiviranosti za izvođenje nastave GOO kod skupina nastavnika prema obrazovnoj razini izvođenja nastave i duljini nastavničkog staža.
Jedno od mogućih objašnjenja kojeg se u istraživačkom izvještaju na žalost potpuno previđa proizlazi iz povezanosti duljine nastavničkog staža sa stupnjem motiviranosti i strukture ispitanika prema tom obiježju. Promatrano skupno, nastavnici s više od 20 godina staža iskazuju veću motiviranost za izvođenje nastave GOO nego ostali (slika 1b). Istovremeno, upravo ta skupina nastavnika je nadzastupljena među onima koji izvode osnovnoškolsku razrednu nastavu (slika 2). Ovi podaci upućuju da bi razlozi veće motiviranosti nastavnika koji izvode razrednu nastavu mogli proizlaziti iz činjenice da u toj skupini ima veći broj nastavnika s duljim stažem, a takvi su općenito više motivirani za izvođenje nastave GOO.
Slika 2: Zastupljenost skupina nastavnika prema duljini staža unutar skupina prema obrazovnoj razini izvođenja nastave.
Kako bi se pažljivije razmotrilo odnos između motivacije za izvođenje nastave GOO, obrazovne razine na kojoj se izvodi nastavu i duljine nastavničkog staža, u nastavku se opisuju rezultati jednostavnog statističkog modela kojim je u odnos dovedeno međudjelovanje obrazovne razine i nastavničkog staža prema stupnju motiviranosti za izvođenje nastave GOO1. Osnovni rezultat modela je prikazan na slici 3. i upućuje na sljedeće zaključke:
Skupina nastavnika s više od 20 godina staža izdvaja se među nastavnicima razredne nastave po višoj motiviranosti za izvođenje nastave GOO.
Nastavnici s više od 20 godina staža koji izvode razrednu nastavu više su motivirani nego nastavnici s jednakom duljinom staža koji izvode nastavu na ostalim obrazovnim razinama.
Nastavnici koji izvode osnovnoškolsku predmetnu nastavu i nastavnici u strukovnim i mješovitim školama ne razlikuju se znatno u stupnju motivacije s obzirom na duljinu nastavničkog staža.
Motivacija gimnazijskih nastavnika s manje od 20 godina staža nešto je niža od motivacije onih s više od 20 godina staža i sveukupno je najniža u odnosu prema svim ostalim skupinama nastavnika.
Slika 3: Motiviranost za izvođenje nastave GOO s obzirom na međudjelovanje obrazovne razine izvođenja nastave i duljine nastavničkog staža (rezultati statističkog modela).
Duljina nastavničkog staža je povezana sa stupnjem motiviranosti za izvođenje nastave GOO i stoga je to obilježje potrebno uzeti u obzir pri tumačenju zatečenih razlika u stupnju motiviranosti. Ovo posebno vrijedi za skupine nastavnika koji izvode osnovnoškolsku razrednu nastavu i gimnazijske nastavnike, gdje je povezanost s duljinom staža najizraženija. Općenito, bez obzira o kakvom strukturiranju je riječ, razlike u udjelu podskupina prema duljini staža mogu biti jedno od značajnih objašnjenja različitog stupnja motiviranosti, a takve moguće uzroke je poželjno uočiti i uzeti u obzir.
Jesu li nastavnici koji izvode osnovnoškolsku razrednu nastavu doista više motivirani za izvođenje nastave GOO od onih koji nastavu izvode na višim obrazovnim razinama? O tome, na žalost, nije moguće izvesti pouzdani zaključak na temelju rezultata provedenog istraživanja. Ono je provedeno na prigodnom uzorku i njegovi autori s pravom napominju da zbog ograničenja takvog uzorka zaključci mogu biti tek indikativni. Ukoliko je nadzastupljenost nastavnika s duljim stažem doista prisutna u populaciji onih koji izvode osnovnoškolsku razrednu nastavu, vjerojatno je da viša razina njihove motiviranosti doista preteže ukupnu ocjenu te skupine prema pozitivnim vrijednostima. Međutim, ukoliko je ta nadzastupljenost tek slučajni rezultat pristranosti u (samo)odabiru ispitanika, tada vjerojatno nema osnove tvrditi da je izvođenje nastave GOO na najnižoj obrazovnoj razini povezano s većom motiviranošću. Stupanj motiviranosti nastavnika koji izvode osnovnoškolsku razrednu nastavu i imaju kraću duljinu staža, kako pokazuju rezultati statističkog modela, ne razlikuju se znatno od motiviranosti onih koji izvode osnovnoškolsku predmetnu nastavu ili nastavu u strukovnim i mješovitim srednjim školama.
Odgovor na prethodno opisanu nedoumicu može pružiti istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku nastavnika u kojem će biti primjereno predstavljene skupine prema razini izvođenja nastave, ali i prema duljini nastavničkog staža. Točniji odgovor mogao bi se dobiti i poststratifikacijom analitičkih nalaza već provedenog istraživanja, no na žalost poststratifikacija nije izvedena niti su u istraživačkom izvještaju navedeni detaljni podaci o strukturi nastavničke populacije s obzirom na spomenuta obilježja. Ti podaci načelno jesu dostupni u e-Matici, centraliziraom sustavu Ministarstva znanosti i obrazovanja, no administrativne prepreke u njihovoj dostupnosti i manjkavno vođenje zbirnih statistika otežavaju njihovu upotrebu u svrhe poput prethodno navedene.