Dostupnost statističkih podataka o epidemiji COVID-19 u Hrvatskoj

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je primarni izvor epidemioloških podataka. Od početka epidemije HZJZ je na svojim internetskim stranicama jednom dnevno objavljivao priopćenja za medije o najnovijim podacima. Podaci su pružani u nestrukturiranom, tekstualnom obliku neprikladnom za ponovnu upotrebu. Arhiv priopćenja nije bio dostupan jer je njihov sadržaj svakodnevno osvježavan na istoj poveznici, čime je izostala mogućnost vremenskog pregleda objavljenih podataka. Opseg pružanih informacija nije bio sustavan i smanjivao se kroz vrijeme, a jasno određenje podataka je izostalo.

U nastavku slijedi pregled sadržaja dostupnih objavljenih priopćenja, uz poveznice na nezavisne arhivske kopije:

• U priopćenju od 5. ožujka naveden je ukupan broj potvrđenih slučajeva zaraze SARS-CoV-2 virusom, mjesto (grad) prebivališta/boravka osoba koje su zaražene u inozemstvu, okolnosti njihove zaraze i okolnosti zaraze njihovih kontakata.
• U priopćenju od 16. ožujka umjesto mjesta prebivališta/boravka naveden je broj potvrđenih slučajeva u pojedinim županijama, a podatak o okolnostima zaraze je iznesen skupno, izdvajajući ukupan broj zaraženih u inozemstvu od onih koji su zaraženi u Hrvatskoj.
• U priopćenju od 19. ožujka više se ne objavljuje koliko ima potvrđenih slučajeva u pojedinim županijama, već se samo navodi da ih u određenoj županiji ima; okolnosti zaraze navode se skupno, ali sada bez točnog broja, tek uz napomenu da se “većina potvrđenih slučajeva zarazila u inozemstvu, a ostali su njihovi bliski i uglavnom obiteljski kontakti”.
• Priopćenje od 21. ožujka sadrži sliku tablice s brojem potvrđenih slučajeva prema županijama, preuzetu iz Centralne platforme za unos rezultata iz laboratorija, a okolnosti zaraze se više ne navodi ni u kojem obliku.
• U priopćenju od 26. ožujka prethodno spomenuta tablica broja potvrđenih slučajeva po županijama više nije navedena, a nabrojan je tek popis županija u kojima su zabilježeni.
• U priopćenju od 3. travnja popis županija je sveden na bilješku da su potvrđeni slučajevi “registrirani u svim županijama Republike Hrvatske” i ta je praksa nastavljena do daljnjeg.

Ravnateljstvo civilne zaštite i Stožer civilne zaštite RH

Ravnateljstvo Civilne zaštite, odnosno Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske (SCZ-RH), sekundarni je izvor informacija koji je prikupljao podatke od HZJZ, Ministarstva unutarnjih poslova (čiji je organizacijski ogranak), Državnog inspektorata i drugih izvora. Neposredno prije potvrde prvog slučaja zaraze u Hrvatskoj, 24. veljače, Ravnateljstvo je objavilo osnovni pregled stanja u inozemstvu i priopćilo da je uspostavljena “zajednička koordinacija i suradnja između Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, Ministarstva zdravstva i Ministarstva vanjskih poslova”. Prvi potvrđeni slučaj zaraze SARS-CoV-2 virusom u Hrvatskoj SCZ-RH je objavio priopćenjem za medije 25. veljače.

Redovna medijska priopćenja SCZ-RH, objavljivana svakodnevno do 13. ožujka, sadržavala su podatke o broju potvrđenih slučajeva zaraze, broju oporavljenih osoba, broju testiranih uzoraka čiji su rezultati poznati i broju uzoraka čiji rezultati još nisu poznati, zatim podatak o broju osoba stavljenih pod zdravstveni nadzor (tzv. samoizolacija) i broju osoba smještenih u karantenu. Izvanrednim priopćenjima je objavljivana potvrda novih slučajeva (npr. 3. ožujka). Od 14. ožujka do 29. ožujka SCZ-RH je objavljivao priopćenja dvaput dnevno, a nakon toga ponovno samo jednom dnevno. Praksa izdavanja izvanrednih priopćenja o novopotvrđenim slučajevima je završila 21. ožujka.

Nakon 18. ožujka, odnosno 19. ožujka, SCZ-RH je u svojim pisanim priopćenjima prestao objavljivati podatke o broju osoba smještenih pod zdravstveni nadzor i broju osoba smještenih u karantenu i nastavio objavljivati samo podatke o broju potvrđenih slučajeva, oporavljenih i preminulih osoba (npr. 23. ožujka) koje je preuzimao od HZJZ. Nakon uspostave sustava e-propusnica 1. travnja, u priopćenjima SCZ-RH je uglavnom redovito navođen ukupan broj izdanih propusnica i broj odbijenih zahtjeva.

Detaljni podaci o radu SCZ-RH, poput zapisnika održanih sjednica, nisu proaktivno objavljivani i zasad nisu javno dostupni.

Koronavirus.hr (Vlada RH)

Interneske stranice Koronavirus.hr i prateći kanali na društvenim mrežama predstavljeni su kao “službene stranice Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu”. Pokrenute su 17. ožujka uz najavu na 214. sjednici Vlade RH i napomenu da je riječ o izvoru iz kojeg će “građani na jednom mjestu moći dobiti objedinjene sve informacije koje se odnose na epidemiju koronavirusa”.

Koronavirus.hr je sekundarni (tercijarni?) izvor statističkih podataka o razvoju epidemije prikupljenih pretežno iz priopćenja i s konferencija za medije SCZ-RH. Podaci koje pruža Koronavirus.hr su dostupni u nestrukturiranom, tekstualnom obliku nepogodnom na ponovnu upotrebu, njihova objava je nesustavna, bez mogućnosti kronološkog pregleda, bez jasnog određenja pojmova, a učestalo i bez jasnog navođenja primarnog izvora. Na naslovnici su prikazani osnovni podaci o trenutnom broju potvrđenih slučajeva, broju oporavljenih i broju preminulih osoba, a podaci o broju potvrđenih slučajeva po županijama su navedeni u obliku zemljopisne karte. Od 24. ožujka pružen je grafikon koji prikazuje ukupan broj potvrđenih slučajeva zaraze i oporavljenih osoba. Od 29. ožujka pridružen je grafikon koji prikazuje dnevni broj potvrđenih slučajeva. Ostale podatke se povremeno i nesustavno objavljuje u zasebnom članku čiji je sažetak dostupan na naslovnici i čije prethodne inačice nisu dostupne, putem kanala na društvenim mrežama, a od 23. ožujka dostupni su video zapisi konferencija za medije SCZ-RH na kojima se podatke usmeno iznosi, u početku stihijski, kasnije nešto sustavnije.

Internetska stranica Koronavirus.hr nema impressum i nije poznato tko ju održava, kao ni komunikaciju putem povezanih kanala na društvenim mrežama. Iz općeg stila ovog medijskog poduhvata može se zaključiti da je Vlada RH angažirala neku PR tvrtku koja pruža usluge kriznog komuniciranja, no nije poznato o kojoj se tvtki radi ni detalji tog angažmana.

Ostali službeni izvori

• Lokalni (županijski, gradski/općinski) stožeri civilne zaštite su sekundarni izvori epidemioloških podataka koje prikupljaju od županijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih područnih ispostava, te drugih podataka značajnih za lokalno područje. Prema obavijesti SCZ-RH, svi lokalni stožeri su aktivirani 17. ožujka, a neki su možda počeli djelovati i ranije.

• Ministarstvo zdravstva: uglavnom ništa (…)

• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je primarni izvor podataka o pruženim zdravstvenim uslugama.

• Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je primarni izvor podataka o broju zaprimljenih dojava o kršenju epidemioloških mjera, broju utvrđenih slučajeva kršenja tih mjera i ukupnom broju različitih policijskih intervencija povezanih s epidemijom. Također je primarni izvor informacija o kriminalitetu, uključujući obiteljsko nasilje. Ne objavljuje ih samostalno, već isključivo kroz SCZ-RH.

• Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata je primarni izvor podataka o broju prekršajnih postupaka pokrenutih povodom kršenja epidemioloških mjera i odluka koje je donio SCZ-RH. Tržišna inspekcija Državnog inspektorata je primarni izvor podataka o broju izvršenih nadzora poštivanja Odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda (čiji izvorni tekst nije dostupan?!). Državni inspektorat podatke ne objavljuje samostalno, već isključivo kroz SCZ-RH (npr. sanitarna inspekcija 16. ožujka, tržišna inspekcija 16. travnja).

• Ministarstvo uprave je primarni izvor podataka o izdavanju e-propusnica. Ne objavljuju ih samostalno, već isključivo kroz SCZ-RH. Ovo ministarstvo je također primarni izvor podataka o korištenju tzv. digitalnog asistenta “Andrija”.

• Porezna uprava je primarni izvor podataka o broju i iznosu fiskaliziranih računa, veličinama koje su znatno smanjene nakon početka provedbe epidemioloških mjera. Analize su objavljivali na svojim stranicama, ali ne i podatke pogodne za ponovnu upotrebu.

• Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je primarni izvor podataka o broju građana u postupku repatrijacije.

• Ostalo (…)

Nezavisni/neslužbeni izvori

Dostupno je nekoliko nezavisnih izvora podataka preuzetih iz službenih objava i strukturiranih za ponovnu upotrebu:

• Vibor Cipan (viborc.com): COVID-19 / SARS-CoV-2 coronavirus data for Croatia, podaci o potvrđenim slučajevima, oporavljenima i preminulima na razini Hrvatske, te podaci o potvrđenim slučajevima na razini županija.

• Velebit AI: covid19hr.velebit.ai, kao i prethodno, uz podatke o broju testiranih uzoraka.

Potvrđeni slučajevi

Potvrđeni slučajevi zaraze SARS-CoV-2 virusom su u službenim objavama i javnom prostoru učestalo bili označavani izrazima “zaraženi” ili “oboljeli”. Izraz “zaraženi” je sporan zbog činjenice da se podatak odnosi isključivo na poznate, potvrđene slučajeve zaraze, a ne sve zaražene osobe kojih u svakom trenutku ima više nego potvrđenih slučajeva. Upotreba tog izraza u početku epidemije, uz izbjegavanje jasnog određenja, dovela je do prividnog umanjivanja njenih razmjera. Izraz “oboljeli” je također sporan jer dio osoba kod kojih je potvrđena zaraza još nije razvio simptome bolesti (predsimptomatski slučajevi), a dio ih uopće ne razvija (asimptomatski slučajevi)¹.

Potvrda zaraze SARS-CoV-2 virusom se ustanovljava laboratorijskim ispitivanjem (testiranjem) uzoraka. Prema čl. 14. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, laboratorijsko ispitivanje uzročnika epidemija zaraznih bolesti obavlja se u mikrobiološkim laboratorijima nadležnih zavoda za javno zdravstvo, a njihova potvrda u mikrobiološkim laboratorijima HZJZ, kada je potvrda od posebnog epidemiološkog interesa. Prema čl. 15. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, mikrobiološki laboratoriji su dužni voditi evidenciju o izvršenim ispitivanjima i dostavljati izvješće nadležnom ZJZ i HZJZ, a oni dostavljaju zbirno izvješće ministarstvu zdravstva. Prema čl. 18a. podatke se dostavlja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i nadležnim ustanovama Europske unije.

Najkasnije od 21. ožujka, podaci o provedenim testiranjima se unose putem Centralne platforme za unos rezultata iz laboratorija, ali nije jasno tko ih unosi u taj sustav, tko ima pregled zbirnih podataka i postoji li dodatni sustav praćenja. Drenislav Žekić, stručnjak za odnose s javnošću kojeg je angažirao SCZ-RH, izjavio je 3. travnja da “postoji aplikacija koju popunjavaju lokalni stožeri”, što navodi na zaključak da podatke ne unose ni laboratoriji niti (H)ZJZ. Ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak, odgovarajući na pitanje o odstupanjima podataka SCZ-RH od podataka lokalnih stožera, izjavio je 11. travnja: “Mi imamo platformu koja kontinuirano radi, dakle svaki rezultat kada se završi analiza se unese unutra. Neki lokalni stožeri imaju i direktnu vezu s tim laboratorijima, pa nekad oni zbrajaju te brojke na način kako njima odgovara”, iz čega slijedi da laboratoriji ponekad prenose rezultate ispitivanja lokalnim stožerima koji ih javno objavljuju i prije nego su uneseni u sustav praćenja. Odgovarajući na još jedno novinarsko pitanje o neskladu podataka koje objavljuju SCZ-RH i županijski stožeri, Capak je 18. travnja izjavio da se na konferencijama za medije SCZ-RH priopćuju podaci koji su zabilježeni u 12:45 sati “na službenoj platformi koja se vodi u HZZO (op. vjerojatno HZJZ?), od svih laboratorija”, što ide u prilog tvrdnji da podatke o potvrđenim slučajevima u sustav praćenja unose djelatnici laboratorija, a ne članovi lokalnih stožera civilne zaštite, kako je prethodno ustvrdio Žekić.

Podaci o broju potvrđenih slučajeva prema županijama su najprije bili dostupni u priopćenjima HZJZ i SCZ-RH, nesustavno i neprecizno, a od 17. ožujka su dostupni na internetskoj stranici Koronavirus.hr. Dana 28. ožujka objavljena je obavijest da su “sve pozitivne osobe Zagrebačke županije pribrojene u broj pozitivno testiranih u Gradu Zagrebu”, bez dodatnog obrazloženja takve promjene. Nedugo poslije objavljena je druga obavijest da se od 1. travnja “zaražene osobe prikazuju prema evidenciji mjesta prebivališta, za razliku od dosad, kad se statistika vodila prema lokaciji uzimanja uzorka”. Ove razlike u načinu prikupljanja vjerojatno čine podatke po županijama objavljene prije 1. travnja nepouzdanim i neusporedivim. Podaci po županijama su donekle nepouzdani i nakon 1. travnja zbog toga što neke osobe ne žive na adresi prebivališta², a upitno je i što se događa s onima koji se liječe u bolnicama, s obzirom na informacije koje upućuju da ih se ne vodi po mjestu prebivališta, već po mjestu liječenja³.

Povremeno je pružan podatak o spolnoj strukturi potvrđenih slučajeva (npr. 24. ožujka) i njihovoj prosječnoj dobi, odnosno približnoj dobnoj strukturi (npr. 28. ožujka). Povremeno je pružan i podatak o broju potvrđenih slučajeva zaraze kod zdravstvenih djelatnika (npr. 17. ožujka, 28. ožujka), ponekad uz razlaganje radi li se o bolničkim specijalistima, liječnicima obiteljske medicine, specijalizantima, medicinskim sestrama, administrativnim djelatnicima, stomatolozima, ljekarnicima i drugo (npr. 23. ožujka, 1. travnja, 2. travnja). Povremeno je pružan i podatak o broju potvrđenih slučajeva zaraze kod policijskih službenika (npr. 30. ožujka), vatrogasaca, djelatnika Crvenog križa, Hrvatske vojske i drugih službi (npr. 2. travnja).

Oporavljeni

Oporavljene osobe (“ozdravljeni”, “izliječeni”) su osobe otpuštene iz bolnice ili/i s kućnog liječenja. Prema Protokolu testiranja na COVID-19/SARS-CoV-2, objavljenom 21. ožujka, “osoba s potvrđenim COVID-19 koja nema simptome i znakove bolesti te po prestanku simptoma ima 2 negativna RT-PCR nalaza na SARS-CoV-2 u razmaku od najmanje 24 sata smatra se izliječenom osobom”. Ovaj kriterij nije sustavno primjenjivan, na primjer ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i istaknuta suradnica SCZ-RH Alemka Markotić je 30. ožujka za Dnevnik Nove TV izjavila da se “u početku pokušalo sve testirati, pratiti, imati briseve”, ali da s povećanjem broja oboljelih “nije ni moguće niti potrebno da se rade kod svih dodatni testovi”, pojašnjavajući da se protekom 28 dana od dijagnosticirane bolesti smatra da osoba više nije vironoša, odnosno da je zdrava. Taj kriterij je prisutan u “Prijedlogu za prijem/otpust bolesnika s COVID-19 u/iz bolnice” koji je objavljen 2. travnja kao privremena preporuka. Ravnatelj HZJZ Capak je 15. travnja potvrdio da se osobe poslane na kućno liječenje ne testira prije otpusta, osim prema potrebi. Međutim, ravnatelj županijskog ZJZ Virovitičko-podravske županije Miroslav Venus izjavio je 22. travnja da su i dalje potrebna “dva uzastopna negativna nalaza kako bismo (osobu na kućnom liječenju) skinuli s popisa zaraženih”.

Podatak o ukupnom broju oporavljenih osoba je pružan redovito na stranicama HZJZ, u priopćenjima SCZ-RH i na stranici Koronavirus.hr. Prvih tjedana nakon početka epidemije nije navođeno koliko je oporavljenih osoba otpušteno s bolničkog liječenja, a koliko je proglašeno oporavljenima nakon završetka kućnog liječenja/izolacije, a kasnije se taj podatak povremeno usmeno iznosilo na konferencijama za medije SCZ-RH. Povremeno (iznimno, greškom?) je objavljen ukupan broj oporavljenih osoba po županijama (npr. 22. ožujka), a tu informaciju su ponekad navodili i lokalni stožeri civilne zaštite u svojim priopćenjima. Nije poznato je li objavljivana struktura ove skupine po ostalim obilježjima.

Preminuli

Jasno određenje osoba preminulih od bolesti COVID-19 nije dostupno. Većina preminulih koji su zabilježeni u objavljenim podacima su osobe preminule u bolnicama, a kod kojih je za života potvrđena zaraza SARS-CoV-2 virusom. Prvi slučaj u Hrvatskoj bio je iznimka, a do njegove potvrde je došlo tek nakon opsežne obdukcije (smrt se dogodila 19. ožujka, a potvrda je objavljena 25. ožujka i tek tada uvedena u službenu statistiku (usp. ECDC)). Upitno je i kako se postupalo u slučajevima kad je zaraza potvrđena postmortem, na primjer pri pogibiji građevinskog radnika 19. travnja kojega se testiralo tijekom uviđaja povodom nesretnog slučaja. Sredinom travnja mediji su problematizirali pitanje određivanja uzroka smrti kada je virus samo prisutan kod preminulog (“s virusom”) i kada je neposredni uzrok smrti (“od virusa”), pri čemu je ministar Beroš 16. travnja ponudio objašnjenje iz kojeg slijedi da se u oba slučaja uzrokom smrti smatra COVID-19, a razlika se odnosi na postojanje komorbiditeta koji su povezani sa smrtnim ishodom ili njihov izostanak.

Podatak o ukupnom broju preminulih osoba pružan je redovito na stranici HZJZ, u priopćenjima SCZ-RH i na stranici Koronavirus.hr. U pravilu, za svaku preminulu osobu je pojedinačno navođen podatak o starosti ili godini rođenja, mjestu prebivališta ili smrti i općenita opaska o postojanju komorbiditeta. Podaci o spolu, dobi, komorbiditetu, prebivalištu/boravištu ili mjestu liječenja/smrti preminulih osoba nisu objavljeni u strukturiranom, tabličnom obliku od strane primarnih i sekundarnih izvora. Portal Index.hr je 15. travnja nezavisno objavio manji statistički pregled na temelju podataka prikupljenih iz objavama.

Aktivni slučajevi

Osobe kojima je potvrđena zaraza SARS-CoV-2 virusom, a kod kojih nije završen tijek bolesti ili razdoblje izolacije, predstavljaju aktivne slučajeve zaraze. Ovaj podatak se izvodi oduzimanjem broja oporavljenih i preminulih od ukupnog broja potvrđenih slučajeva.

U početku epidemije SCZ-RH nije objavljivao broj aktivnih slučajeva, ali županijski stožer Primorsko-goranske županije je imao običaj objavljivati taj podatak za svoje područje (npr. 10. travnja, 19. travnja), označavajući aktivne slučajeve kao “oboljele”, što je izazivalo nesporazume u pogledu sukladnosti podataka županijskog i nacionalnog stožera jer je SCZ-RH isti izraz koristio za potvrđene slučajeve.

Na konferenciji za medije 20. travnja SCZ-RH je usmeno objavio podatak o “1110 aktivnih slučajeva” koji je pogrešno izveden jer se od ukupnog broja potvrđenih slučajeva oduzelo samo broj oporavljenih osoba, ali ne i broj preminulih. Idućeg dana podatak nije naveden, niti je pogreška ispravljena.

Testovi i testirani

Podatak o testiranju (mikrobiološkom ispitivanju RT-PCR metodom kojim se utvrđuje zaraza SARS-CoV-2 virusom, tzv. molekularom testiranju) je objavljivan u priopćenjima i na medijskim konferencijama SCZ-RH, ali nesustavno i bez jasnog određenja. Brojčani podaci o testiranju se mogu odnositi na (1) broj ukupno učinjenih testova, odnosno testiranih uzoraka, koji uključuje ponovljena testiranja iste osobe i (2) broj osoba koje su testirane najmanje jednom. Prvi podatak govori o opterećenju laboratorijskih kapaciteta, a drugi o opsegu testiranja u populaciji. Pri objavi podataka o testiranjima nije bilo jasno⁴ na što se odnose priopćeni brojevi. U početku je sustavno priopćavan podatak o “testiranim uzorcima” (npr. 9. ožujka, 19. ožujka). Nešto kasnije, kada je objavu podataka preuzela stranica Koronavirus.hr, određenje je prestalo biti jasno, na primjer 6. travnja je objavljen podatak o broju “testiranja”, 14. travnja je naveden broj “testiranih”, 16. travnja broj “testiranih osoba”, itd. Iz navedenog nije moguće razlučiti je li priopćeni podatak mjera opterećenja laboratorijskog sustava ili mjera opsega testiranja u populaciji.

Povremeno, uglavnom u početku epidemije, objavljivan je podatak o broju učinjenih testiranja čiji rezultat još nije poznat (npr. 23. ožujka), a kasnije je prestalo biti jasno odnosi li se broj dnevno provedenih testova na one čiji su rezultati postali poznati u protekla 24 sata ili i na postupke u kojima su uzeti uzorci, ali rezultati njihove mikrobiološke obrade još nisu bili poznati.

SCZ-RH je u nekom trenutku počeo na konferencijama za medije redovito priopćavati podatak o udjelu pozitivnih testova (npr. 16. travnja, 17. travnja, 18. travnja ). Navođen je podatak o udjelu ukupno pozitivnih testova u odnosu na ukupan broj potvrđenih slučajeva, ali na način da se moglo zaključiti da je riječ o omjeru dnevnih podataka. Nije jasan značaj tog pokazatelja jer testiranje nije provođeno na slučajnom uzorku, pa udjel pozitivnih testova govori samo jesu li epidemiolozi i liječnici toga dana uputili na testiranje osobe za koje je više ili manje vjerojatno da su zaražene. Udjel pozitivnih testova nije ispravno promatrati neovisno o opsegu testiranja, na primjer kao pokazatelj tijeka epidemije u smislu broja zaraženih u populaciji, odnosno kao nepristran pokazatelj uspješnosti suzbijanja epidemije.

Podatak o broju testova učinjenih u pojedinim županijama nije objavljen od strane SCZ-RH, ali neki županijski stožeri su ga imali običaj navoditi. Pritom je povremeno pružan podatak o ukupnom broju testiranih osoba, a ne uzoraka (npr. 15. travnja u Varaždinskoj županiji: “tijekom jučerašnjeg dana testirane su 43 osobe, a ukupni broj testiranih je 765”), no pouzdanost takvog određenja je upitna. U drugim slučajevima navođen je broj testiranih uzoraka (npr. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 18. travnja je priopćeno da je “od početka testiranja na analizu poslano 1183 uzoraka, a još se čekaju rezultati za tridesetak uzoraka”). Dodatni primjer ove neodređenosti je objava stožera Grada Zagreba od 21. travnja u kojoj je navedeno da je “testirano 199 osoba, 16 ih je bilo pozitivno, od čega je 6 novozareženih, a 10 su nanovo testirane osobe”.

Nije objavljena potpuna informacija o načinu provođenja testiranja. Navođeno je da se radi o RT-PCR testovima, no nije poznato u kojoj količini se testiralo različite vrste uzoraka (bris nosa/grla, sputum, analiza stolice). Također nije poznato koliko je ispitivanja ponovljeno zbog nejasnog (+/-) nalaza ni kako se taj broj bilježilo u službenoj statistici.

Samoizolacija

Tzv. samoizolacija je mjera koja nije bila predviđena Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji je bio na snazi u početku epidemije. Vjerojatno se radilo o određenoj mješavini mjere zdravstvenog nadzora nad kliconošama koja je bila propisana čl. 26. t. 7. i razrađena čl. 28. Zakona i mjere karantene koja je bila propisana čl. 55. Zakona. Izraz korišten od strane SCZ-RH na samom početku epidemije bio je “stavljanje pod zdravstveni nadzor” (Ravnateljstvo CZ, 4. ožujka), a izraz “samoizolacija” se počinje upotrebljavati tek kasnije. Ministar zdravstva je 14. ožujka donio “Odluku o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije osoba u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru (samoizolacija)” koja se odnosila isključivo na osobe koje su ulazile u Hrvatsku iz država jače pogođenih epidemijom. Hrvatski sabor je 17. travnja izmjenio Zakon o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti kako bi uveo mjeru samoizolacije (…).

Izraz “samoizolacija” se u javnom prostoru upotrebljavalo višeznačno⁵: (1) kao opis svojevoljne izolacije prilikom pojave simptoma respiratorne bolesti ili kao preventivno zadržavanje u domu bez obzira na zdravstveno stanje⁶; (2) kao naziv za epidemiološku mjeru određenu osobama koje ulaze u Hrvatsku iz određenih država, kako je propisano odlukom ministra zdravstva, odnosno kao naziv za mjeru određenu kontaktima onih osoba kod kojih je potvrđena zaraza; (3) kao naziv za mjeru određenu osobama kod kojih je potvrđena zaraza, a koje su upućene na kućno liječenje. Kad je riječ o objavi statističkih podataka od strane službenih izvora, izraz “samoizolacija” se vjerojatno upotrebljavalo u smislu navedenom pod (2), ali možda i u smislu navedenom pod (3), no izričito određenje nije bilo dostupno.

Podatak o broju osoba kojima je određena mjera samoizolacije u početku epidemije je redovito objavljivan u priopćenjima SCZ-RH, a kasnije tek sporadično na konferencijama za medije SCZ-RH. Podatak je ponekad pružan samo okvirno (npr. “više od 10.000 osoba” 17. ožujka). Povremeno je pružan i podatak o broju zdravstvenih djelatnika i pripadnika drugih službi kojima je određena mjera samoizolacije (npr. 17. ožujka), a povremeno i podatak o njenu prestanku kod navedenih skupina (npr. 2. travnja).

Ukupni podaci o broju osoba pod mjerom tzv. samoizolacije prema županijama nisu bili dostupni, ali su ih lokalni stožeri civilne zaštite povremeno objavljivali za svoja područja. Podaci prema ostalim obilježjima (spol, dob, itd.) nisu bili dostupni.

Karantena

Karantena je mjera određena čl. 55. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koja se sastoji od ograničenja slobode kretanja i provođenja zdravstvenih pregleda za vrijeme njena trajanja. Pojam “karantena” je korišten u priopćenjima SCZ-RH kao oznaka za izdvojeni smještaj osoba za koje se sumnja da su kliconoše u posebnim objektima određenima za tu svrhu, isključujući kućnu izolaciju. Izraz “karantena” se u medijima i od strane nadležnih osoba upotrebljavao i za mjeru zabrane kretanja osoba, odnosno ograničenja kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima koja je propisana čl. 47. st. 2. t. 7. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, na primjer u slučaju žarišta na Murteru ili žarišta u Udbini. Izraz “karantena” se u širem javnom prostoru ponekad upotrebljavalo i zamjenljivo sa svim prethodno navedenim značenjima izraza “samoizolacija”.

Podatak o broju osoba kojima je određena mjera karantene je u početku epidemije donekle redovito pružan u priopćenjima SCZ-RH (npr. 14. ožujak), uz podatak o tome koliko je hrvatskih ili stranih državljana njome obuhvaćeno (npr. 15. ožujka). Približno nakon 18. ožujka podatak o broju osoba kojima je određena ova mjera više nije redovito objavljivan.

Povremeno je objavljivan podatak o broju osoba smještenih u posebnu karantenu za vozače teretnih vozila međunarodnog transporta, a koja je bila propisana ovom odlukom SCZ-RH od 26. ožujka.

Težina bolesti, hospitalizacija i kućno liječenje

Sredinom ožujka, u tijeku početne reorganizacije bolničkog sustava, ministar zdravstva Vili Beroš je naznačio određenu kategorizaciju oboljelih osoba prema težini bolesti i predviđenom mjestu liječenja: teško oboljeli u primarnim respiratorno-intenzivističkim centrima, srednje teško oboljeli u sekundarnim centrima, uz tercijarne centre u pričuvi⁷. Jasno određenje nikada nije objavljeno, ali se s vremenom ustalila približna podjela na teže slučajeve koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju, srednje teške koji su hospitalizirani i lakše koji su upućeni na kućno liječenje. Približno od (kada?) SCZ-RH je donekle redovito, ali nesustavno i usmeno iznosio podatke o broju osoba u tim kategorijama.

Podaci o broju pacijenata prema težini bolesti neko vrijeme vjerojatno nisu bili pravovremeno dostupni nadležnim osobama. Ministar Beroš je 28. ožujka izjavio da “ne može reći koliko” lakših bolesnika se liječi kod kuće. Ravnatelj HZJZ Capak, odgovarajući na pitanje o broju osoba na respiratoru, 31. ožujka je izjavio: “Ne znam Vam odgovor na to pitanje. Mi se sastajemo nešto prije press konferencije i razmjenjujemo te informacije. Za sada se te informacije dobivaju telefonom, međutim jučer je postavljena jedna nova platforma u APIS-u koja povezuje podatke policije, HZZO, HZJZ, epidemioloških službi na terenu i bolnica. Dakle, mi ćemo pomoću te platforme imati sustav gdje ćemo moći pratiti i prijeme u bolnice i težinu stanja pacijenata”.

Podaci o potvrđenim slučajevima zaraze prema težini bolesti objavljivani su neredovito i nesustavno. Na stranicama Koronavirus.hr, odnosno na konferencijama za medije SCZ-RH, najčešće je navođen samo broj osoba na mehaničkoj ventilaciji (respiratoru), ponekad uz naznaku je li stanje tih pacijenata stabilno (npr. 24. ožujka), i to u početku pretežno vezano uz stanje na zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Povremeno je iznesen samo podatak o novim slučajevima (npr. “dodatnih 8 osoba je na respiratoru”, 26. ožujka). Sporadično se navodilo podatke o broju osoba na ECMO uređajima (npr. 1. travnja) i slično, u pravilu potaknuto novinarskim propitivanjem. Podatak o broju potvrđenih slučajeva s obzirom na težinu bolesti prema mjestu prebivališta/boravišta nije objavljen, ali sporadično je navođen podatak o broju osoba na mehaničkoj ventilaciji prema mjestu liječenja, odnosno bolničkim centrima (npr. 7. travnja). Podaci o težini bolesti prema spolu i dobi također nisu pružani ili se to također činilo tek sporadično. Povremeno i neredovito, posebno u početku epidemije, objavljivan je podatak o broju trenutno hospitaliziranih osoba (npr. 7. travnja), odnosno podatak o broju osoba upućenih na kućno liječenje (npr. 9. travnja), što bi okvirno moglo odgovarati kategorijama srednje teškog i teškog, odnosno lakšeg tijeka bolesti. (Je li se ovo izvještavanje kasnije stabiliziralo?)

Važno: biti “na respiratoru” nije isto što i biti u jedinici intenzivnog liječenja (npr. Dubrovniknet.hr, 18. travnja: “dvije su osobe na jedinici za intenzivno liječenje, ali nisu intubirane”)… Također, je li moguće biti “na respiratoru”, ali ne “biti intubiran” (npr. Index.hr, 18. travanj: “dva na Odjelu za intenzivno liječenje i na respiratoru su, ali nisu intubirani”)?! U statistikama drugih država se standardno navodi broj osoba u JIL, bez ovih drugih detalja.

Lokalna transmisija i slobodno širenje

Pojam lokalna transmisija označava potvrđeni slučaj zaraze čiji je izvor unutar lokalnog područja, bez obzira je li točan izvor poznat ili nepoznat. Slobodno širenje virusa na određenom području pretpostavlja postojanje slučajeva za koje nije moguće odrediti točan izvor zaraze. Ova dva pojma nisu istoznačna, veže ih pretpostavka da slobodno širenje nastupa zbog postojanja lokalnog prenošenja, a njihova upotreba u medijskom izvještavaju i izjavama dionika bila je obilježena nerazumijevanjem i zamjenljivošću.

Prema određenju Svjetske zdravstvene organizacije, lokalna transmisija se u Hrvatskoj dogodila još 27. veljače, kada je osoba zaražena u inozemstvu koja se vratila u Hrvatsku prenijela zarazu osobi u Hrvatskoj. Postojanje lokalne transmisije je neko vrijeme poricano, na primjer ravnatelj HZJZ Capak je 10. ožujka izjavio da “nemamo lokalne transmisije bolesti”. Odgovarajući na pitanje o postojanju lokalne transmisije, Capak je 15. ožujka izjavio da prema definciji WHO i ECDC “čim se dogodi prvi slučaj koji nije uvezen, što smo mi imali odmah na početku, oni smatraju da je to lokalna transmisija; mi smatramo da su to bliski kontakti osoba koje su uvezle bolest i za nas to nije cirkulacija bolesti u populaciji, dakle to se još nije dogodilo”. Ministar Beroš je 15. ožujka izjavio da “još nema jasno dokazanog slobodnog širenja virusa”. Priznanje postojanja lokalne transmisije, odnosno slobodnog širenja, uz umanjivanje značaja tog događaja, pojavilo se 20. ožujka kada je Beroš izjavio da “epidemiološka situacija upućuje na određenu lokalnu transmisiju, ali to je irelevantno jer smo prije nekoliko dana već odlučili podići razinu sustava”. Bernard Kaić, voditelj epidemiološke službe HZJZ, izjavio je 25. ožujka da je “istina da se bolest širi u populaciji, jer mi imamo novoboljele za koje ne možemo utvrditi izvor, kao što smo prvih tjedana mogli za svakoga znati točno gdje se i kako zarazio”. Prema medijskim izvještajima i izjavama dionika postojanje lokalne transmisije, odnosno slobodnog širenja, utvrđeno je 25. ožujka na Murteru, 5. travnja u Varaždinu. 10. travnja u Koprivnici, 10. travnja u Karlovcu, …

Podatak o ukupnom broju osoba za koje nije bilo moguće utvrditi izvor zaraze nije objavljen. Ovu informaciju izvodi se iz podataka o okolnosti zaraze, o čemu više u nastavku.

Okolnosti zaraze i tijek bolesti

Podaci o okolnostima zaraze i tijeku bolesti prikupljaju se epidemiološkim izvidima i za trajanja liječenja. Za svaki pojedini potvrđeni slučaj zaraze ovi podaci sadrže popis kontakata osobe u vrijeme dok je mogla prenijeti zarazu, vrijeme njene hospitalizacije i ishoda liječenja, te druge informacije na temelju kojih je moguće rekonstruirati lanac prenošenja uzročnika i tijek bolesti. Ovi podaci su značajni jer se na temelju njih može procijeniti stupanj zaraznosti uzročnika bolesti, broj odvojenih žarišta zaraze, rasprostranjenost njena slobodnog širenja na određenom području i različita obilježja tijeka bolesti. Ovaj primjer grafičkog prikaza tih podataka, porijekom iz Singapura, slikovito pojašnjava o čemu je riječ, a ovaj znanstveni članak opisuje pokušaj prikupljanja podataka o pojedinim slučajevima na globalnoj razini.

U samom početku epidemije HZJZ, SCZ-RH i mediji su objavljivali osnovne informacije o osobama kod kojih je zaraza potvrđena, a koje su se vratile u Hrvatsku iz inozemstva (tzv. uvezeni slučajevi), i njihovim kontaktima kod kojih je naknadno potvrđena zaraza. I u kasnijem tijeku epidemije je objavljivan podatak o povezanosti pojedinih potvrđenih slučajeva ili izostanku te povezanosti, ali tek sporadično i u kontekstu pojedinih žarišta ili lokaliteta. (+ primjer?)

Podaci o okolnostima zaraze i tijeku bolesti mogu biti anonimizirani, ali njihova objava i u tom obliku nosi određeni rizik u pogledu zaštite osobnih podataka.

Indeks kontagioznosti i reprodukcijski broj

Indeks kontagioznosti je pokazatelj zaraznosti uzročnika, a izvodi se dovođenjem u vezu broja zaraženih osoba i broja nezaraženih osoba koje su neposredno izložene uzročniku pod uvjetom da mogu biti zaražene, odnosno da nisu preboljele bolest uz stjecanje imuniteta ili stekle imunitet cijepljenjem. Povezani pokazatelji su osnovni reprodukcijski broj (R0) ili očekivani broj osoba koje će zaraziti jedan prenositelj virusa kada je čitava populacija osjetljiva na zarazu, te stvarni/efektivni reprodukcijski broj (R) ili očekivani broj osoba koje će zaraziti jedan prenositelj virusa kada kod dijela populacije postoji imunitet ili su na snazi ograničavajuće i druge epidemiološke mjere. Za razliku od pokazatelja R0, koji je nepromjenjiv, pokazatelj R se smanjuje ili povećava zavisno o epidemiološkoj situaciji i mjerama. Vrijednost ovih pokazatelja se procjenjuje statističkim modeliranjem i može se razlikovati zavisno o parametrima pojedinog modela. Procjena stvarnog/efektivnog reprodukcijskog broja u pravilu polazi od procjene broja stvarno zaraženih osoba u određenom trenutku, a ne od broja potvrđenih slučajeva, i nepouzdana je zbog slučajeva koji će biti potvrđeni sa zakašnjenjem.

Odgovarajući na pitanje u kontekstu planova o popuštanju epidemioloških mjera uslijed smanjenog broja novih slučajeva zaraze, ravnatelj HZJZ Capak je 21. travnja izjavio: “Ono što ja mogu reći je da ćemo mi pažljivo procijeniti epidemiološku situaciju, da ćemo napraviti procjenu rizika prema indeksu kontagioznosti kojeg računamo svaki dan i reći što pojedina situacija znači za broj novooboljelih idućih nekoliko dana (…)”. Ovaj podatak kojeg računa HZJZ nije objavljen. Ministar Beroš je, međutim, idućeg dana iznio procjenu efektivnog reprodukcijskog broja u Hrvatskoj koju je učinila Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu (LHSTM), a koja ukazuje da je efektivni reprodukcijski broj u Hrvatskoj “već neko vrijeme ispod 1, konkretno on je 0.8, što praktično znači da jedan oboljeli zarazi jednog u svojoj okolini, što pokazuje da ove dosad promišljene i određene mjere pokazuju rezultate”. Nešto ranije istog dana Jutarnji list je objavio izjavu Petre Klepac iz LSHTM da je vrijednost te procjene “već nekoliko tjedana oko jedan ili vrlo malo ispod jedan”, dodajući da procjene nisu pouzdane zbog malog broja potvrđenih slučajeva.

Višak smrtnosti

Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) je u svojim preporukama objavljenim (kada prvi put?) naveo da je nužno pratiti pokazatelj o višku smrtnosti kako bi se na vrijeme sagledalo učinak epidemije i prepoznalo najviše pogođene dobne skupine stanovništa izvan bolničkog sustava. Na europskoj razini, višak smrtnosti se prati u sklopu projekta EuroMOMO (European Mortality Monitoring Project) koji okuplja tridesetak partnera, pretežno državnih zavoda za javno zdravstvo. Ni HZJZ niti neka druga hrvatska ustanova nisu dio ove europske mreže, po svemu sudeći zbog nepostojanja odgovarajuće informatičke infrastrukture za pravovremeno praćenje smrti⁸.

Podaci o općoj i posebnoj smrtnosti nisu značajni samo zbog procjene broja preminulih od bolesti COVID-19 kojima zaraza nije ustanovljena za života, već i zbog procjene promjene broja preminulih od drugih uzroka, a vezano uz otežanu i smanjenu dostupnost zdravstvenih usluga tijekom široke provedbe ograničavajućih epidemioloških mjera.

Procjenu viška smrtnosti se izvodi iz podataka o smrtnosti koje u Hrvatskoj prikuplja, obrađuje, objavljuje i prodaje Državni zavod za statistiku. Nije poznato je li učinjena ikakva analiza viška smrti. (+ Capak je spominjao taj pojam, ali ne i analizu…)

Predviđanje tijeka epidemije

(…) Preslikavanje propocija iz Italije, Beroševe tablice, Capakovo spominjanje modeliranja,…

Serološka ispitivanja opće populacije

Za razliku od molekularnog, serološkim ispitivanjem uzoraka se potvrđuje prisustvo antigena ili antitijela SARS-CoV-2 virusa, njegova primjena zahtijeva manje vremena i manje opterećuje laboratorijske kapacitete, ali ima i određena dijagnostička ograničenja i smanjenu pouzdanost.

Do sredinje travnja povremeno se spominjalo da će se serološke testove eksperimentalno koristi u kontekstu ispitivanja njihove kvalitete i pouzdanosti. Namjena njihove namjeravane primjene u budućnosti bila je dvojaka: (1) u svrhu ispitivanja raširenosti virusa u populaciji, (2) kao point-of-care testovi u bolnicama i domovima za starije (npr. 18. travnja). Rok Čivljak, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, izjavio je 20. travnja da su se serološka istraživanja “praktički već počela provoditi”. Ravnatelj HZJZ Capak je 20. travnja najavio da će prva serološka studija koju će se provesti uključiti “1100 ispitanika”, ali nije naveo o kojoj će se populaciji raditi. Capak je 22. travnja pojasnio da će se radi o manje pouzdanom ispitivanju opće populacije i da je već određeno kako će biti provedeno, opisujući ga kao “kratkotrajno i brzo”, navodeći da će “uzorak biti stratificiran po dobi i spolu koliko god je to moguće”, da je “bitno da u uzorku budu ljudi koji imaju jednaki rizik oboljevanja od koronavirusne infekcije naprosto zato da možemo procijeniti realno na tih svega 1000-1100 ispitanika koliko je otprilike ljudi ima IgG antitijela, odnosno koliko je preboljelo koronavirusnu infekciju”. Dodao je da će se tek kasnije provesti opsežnija istraživanja kojima će se dobiti puno bolji uvid u stanje u općoj populaciji i kojima je zamišljeno učiniti i procjenu na subpopulacijama zdravstvenih djelatnika i djelatnika/korisnika domova za starije.

Kršenje epidemioloških mjera

SCZ-RH je povremeno objavljivao podatak o broju dojava o mogućem kršenju mjere tzv. samoizolacije i podatak o broju utvrđenih kršenja te mjere (npr. 30. ožujka, 2. travnja). Prema proceduri, policija je dostavljala podatke o utvrđenom kršenju mjera sanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata koji bi nakon izvršenog nadzora prekršiteljima uručio prekršajni nalog. Podaci o broju prekršajnih naloga su sporadično objavljivani (npr. 16. ožujka).

Podaci o kršenju ostalih mjera (otvoreni ugostiteljski objekti, okupljanja većeg broja osoba, itd.) su također sporadično objavljivani od strane SCZ-RH ili lokalnih stožera civilne zaštite. Ponekad je objavljivan općenit podatak o broju policijskih postupanja vezanih uz epidemiju COVID-19 (npr. “oko 2000 postupanja oko koronavirusa dnevno”, 30. ožujka), a ponekad su ti podaci detaljnije razlagani (npr. “Djelatnici policije, u zadnja 24 sata, bili su na 41 adresi osoba koje se nalaze u samoizolaciji. Jedan od njih nije bio kod kuće… Na prometnim punktovima, kontrolirano je 2.897 vozila u kojima je bilo 3.639 osoba. Njih 12 nije imalo propusnice…”, 16. travnja).

Propusnice

Propusnice za ulazak i izlazak s područja prebivališta ili stalnog boravka su određene Odlukom o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj od 23. ožujka i njenim naknadnim izmjenama od 1. travnja i 8. travnja, te kasnijim izmjenama u kontekstu ublažavanja mjera.

Podatak o broju izdanih e-propusnica objavljivan je uglavnom redovito u priopćenjima SCZ-RH (npr. 2. travnja), povremeno razložen prema izdavatelju (poslodavci, stožeri CZ, liječnici, tijela držane uprave), a pružan je i podatak o broju odbijenih zahtjeva (npr. 7. travnja, 9. travnja), povremeno uz dopunu radi li se o odbijanju zbog administrativnih razloga ili izrečenih mjera (npr. 6. travnja).

Repatrijacijski postupak

Organizirani repatrijacijski postupak u okolnostima epidemije COVID-19 označava dobrovoljni povratak hrvatskih građana iz drugih država na područje Republike Hrvatske u organizaciji državnih službi, prvenstveno ministarstva nadležnog za vanjske poslove. Mediji su zabilježili nekoliko takvih povrataka, na primjer iz Italije 6. travnja, iz Tirola i Vorarlberga u više navrata. iz Portugala, Španjolske, Italije i Švedske, pri čemu je u pravilu navođen ukupan broj povratnika, povremeno razložen prema državama iz kojih se vraćaju.

Podaci o repatrijaciji su povremeno objavljivani od strane SCZ-RH (npr. 16. travnja), razlažući broj osoba koje su vraćene u Hrvatsku od broja onih koji još čekaju na povratak, te dodatno prema zemljopisnom određenju. Ministarstvo vanjskih poslova je ovim obrascem prikupljalo podatke od osoba koje su imale namjeru vratiti se u Hrvatsku, uključujući podatak o državi u kojoj se trenutno nalaze.

Pozivni centri i aplikacije na društvenim mrežama

Pozivni centar 113 posvećen “svim pitanjima vezanim uz koronavirus” pokrenut je 19. ožujka. Prema priopćenju SCZ-RH, tim su putem “brojni liječnici i stručnjaci volonteri iz sustava zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske gospodarske komore i civilne zaštite” odgovarali na pozive građana. Podatak o ukupnom broju poziva objavljen je 27. ožujka.

HZJZ je početkom travnja “omogućio chatbot komunikaciju korisnika i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo”. Nije poznato je li objavljen broj korisnika aplikacije.

Pod vodstvom Ministarstva uprave i uz široku promidžbenu podršku Vlade RH 14. travnja je pokrenut “Andrija, prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa na WhatsAppu u Hrvatskoj”. Dana 15. travnja je objavljen broj korisnika ove aplikacije i postotak zadovoljnih korisnika.

Nabava i distribucija medicinske opreme

U više navrata se priopćavalo o nabavci medicinske opreme iz inozemstva. Na primjer, 30. ožujka je priopćeno da je “Hrvatska Vlada dogovorila nabavku 250 respiratora koji će sukcesivno dolaziti u Hrvatsku”, 29. ožujka je objavljena vijest o dopremi “12,5 tona medicinske opreme iz Kine”, 12. travnja o dopremi “60 tona zaštitne opreme”. Priopćavalo se i o distribuciji medicinske i zaštitne opreme, na primjer 31. ožujka o prijevozu “opreme iz Frankfurta” i njenoj raspodjeli korisnicima na terenu. Nije poznato jesu li objavljeni skupni i detaljni podaci o nabavi i raspodjeli medicinske i zaštitne opreme. Ministar Beroš je 25. travnja uputio da su informacije o trošku i načinu ugovaranja ovih nabavki u nadležnosti ministarstva zaduženog za gospodarstvo.

Donatorska akcija “Hrvatska protiv koronavirusa”

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 24. ožujka 2020. donijela Odluku o otvaranju računa za donacije financijskih sredstava u akciji “Hrvatska protiv koronavirusa”. Objavljena su izvješća o prikupljenim sredstvima, na primjer 6. travnja. Nije poznato jesu li objavljeni podaci o načinu trošenja tih sredstava.

Dostupnost zdravstvenih usluga

U svojim godišnjim izvještajima HZZO objavljuje podatke o broju posjeta ordinacijama primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, dentalna zaštita, zaštita predškolske djece, zaštita žena, preventivno odgojne mjere), broju recepata, slučajevima bolničkog liječenja (akutni, kronični) i još neke podatke. Tijekom epidemije smanjila se dostupnost zdravstvenih usluga, ali HZZO nije objavljivao podatke iz kojih bi se moglo očitati razmjer tog smanjenja. Ministar zdravstva je povremeno navodio opće ocjene tog razmjera, vjerojatno na temelju izvještaja koje HZZO dostavlja ministarstvu, no oni nisu javno objavljeni.

Ekonomsko stanje i mjere

Porezna uprava je na svojim internetskim stranicama redovito objavljivala podatke o broju i iznosu fiskaliziranih računa u tjednim izvještajima “Informacije iz sustava fiskalizacije”: 5. ožujka, 18. ožujka, 25. ožujka, 1. travnja, 8. travnja, 15. travnja, 22. travnja, itd.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s HAMAG-BICRO uvelo je financijski instrument “COVID-19 zajam” koji je “namijenjen osiguranju dodatne likvidnosti mikro, malih i srednjih poduzeća koja su pogođena pandemijom koronavirusa”. Nije poznato jesu li objavljena izvješća o broju prijava i realizaciji.

Hrvatska udruga banaka je 16. travnja objavila podatke o broju zahtjeva za mjerom odgode plaćanja kredita.

Nasilje u obitelji

Ministar Božinović je naveo da policijska statistika ne pokazuje porast slučajeva obiteljskog nasilja (…)

Podaci na razini gradova/općina

Epidemiološki podaci na razini gradova/općina nisu bili sustavno dostupni. Ravnatelj HZJZ Capak je 11. travnja izjavio: “Mi imamo bazu podataka s adresama i OIB-ima, dakle nama nije nikakav problem napraviti to po gradovima. Smatrali smo da nije potrebno, radimo to po županijama i analiziramo brojke na dnevnoj bazi”, u nastavku donekle implicirajući da se podatke po gradovima/općinama ne objavljuje kako bi se izbjegla stigmatizacija zaraženih u manjim mjestima. S druge strane, neki županijski stožeri civilne zaštite redovito objavljuju podatke iz pojedinih gradova/općina (npr. stožer Krapinsko-zagorske županije, 12. travanj) ili s područja nadležnih ispostava županijskih Zavoda za javno zdravstvo (npr. stožer Zagrebačke županije, 14. travnja).

Objava istaknutih grafikona

Istaknute osobe povezane sa SCZ-RH i drugi dionici su povemeno na društvenim mrežama, konferencijama za medije ili putem izravne dostave medijima objavljivali grafikone statističkih podataka. Među njima su posebno sporni grafikoni koji prikazuju međunarodne usporedbe, a čijom se objavom željelo potvrditi uspjeh Hrvatske u obuzdavanju nekontroliranog razvoja epidemije. Odabir pokazatelja i država koje se uspoređivalo, ali i tumačenja prikazanih podataka, izazivala su prijepore. Na primjer, jedan od tih grafikona, onaj kojeg je objavio i protumačio savjetnik premijera Zvonimir Frka Petešić, izazvao je kraću polemiku Ivana Đikića i Igora Rudana u Večernjem listu. Đikić je 8. travnja apelirao na Frka Petešića da ne politizira tumačanje podataka i dodao da je ovaj, “govoreći o hrvatskim brojkama, pokazao da to nije njegova struka i nije to znao dobro prezentirati”, odnosno da je pokušao “hvaliti Vladu i pokazivati da smo mi na vrhu svijeta, a stvarno nismo”. Na to je 9. travnja reagirao Rudan tvrdnjom da Frka Petešić “nije učinio metodološku pogrešku kada je uspoređivao različite zemlje”, a Đikić je 10. travnja dodatno pojasnio svoje primjedbe, dodajući da kao znanstvenik može “stručnije interpretirati ove znanstvene podatke nego gospodin Frka Petešić koji je magistar geopolitike i karijerni diplomat”.

(…) Capakovo mahanje papirima na presici.

U nastavku slijedi popis istaknutih grafikona:

• Beroš, 26. ožujka: ukupni i dnevni broj potvrđenih slučajeva u Hrvatskoj.

• Beroš, 27. ožujka: broj potvrđenih slučajeva na 100 tisuća stanovnika, međunarodna usporedba.

• Capak, 31. ožujak: broj potvrđenih slučajeva u Zagrebu (nejasno).

• Božinović, 1. travnja: ukupni broj potvrđenih slučajeva i oporavljenih.

• Capak, 2. travnja: broj potvrđenih slučajeva po županijama (nejasno).

• Beroš, 3. travnja: dnevni broj potvrđenih slučajeva i petodnevni prosjek.

• Božinović, 11. travnja: dnevni broj potvrđenih slučajeva u Hrvatskoj.

• Božinović, 17. travnja: dnevni broj potvrđenih slučajeva u Hrvatskoj.

• Beroš, 19. travnja: broj preminulih na milijun stanovnika, međunarodna usporedba.

Nekonzistentni podaci

Praćenje osnovnih statističkih podataka o epidemiji bilo je od početka obilježeno kakofonijom stvorenom odstupanjima brojeva koje su dnevno objavljivali SCZ-RH i lokalni, županijski stožeri civilne zaštite. Nuđena su suprotstavljena pojašnjenja iz kojih nije bilo potpuno jasno što je uzrok tim odstupanjima (npr. ranije spomenute izjave: Žekić 3. travnja, Capak 11. travnja), a nakon ponovljenih upita ministar Beroš je 21. travnja izjavio: “Podaci na nivou Republike Hrvatske se analiziraju i objedinjuju u 12:45. Ti podaci nam dolaze iz svih zdravstvenih ustanova koje liječe ove bolesnike, iz HZJZ, te iz HZZO. Imamo određeno vrijeme za analizu i te objedinjene podatke prezentiramo vama na konferenciji za medije u 14 sati. I tako to radimo iz dana u dan. Drugi, lokalni stožeri imaju svoja 24-satna razdoblja, nekima je to od 10 do 10, nekima od 16 do 16. Prema tome, ta razlika u broju oboljelih i drugih osoba se odnosi na te različite periode. Ono što od početka želimo biti: transparetni, točni i egzaktni.” Nejasno je zbog čega SCZ-RH, usprkos svjesnosti o postojanju problema, nije primjereno uredio ovo područje nesporazuma, imajući u vidu da je izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite od 18. ožujka dobio ovlast “donositi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave” u cilju “ujednačavanja postupanja pravnih osoba”.

Zabilježena su i odstupanja koja se vjerojatno može pripisati slučajnim pogreškama, ali je na žalost uočljivo da ih se izbjegavalo priznati. Na primjer, SCZ-RH je 15. travnja na konferenciji za medije objavio da je u Hrvatskoj preminulo tri osobe, iako su preminule dvije, a tu se pogrešku potiho ispravilo na stranici Koronavirus hr (verzija 1, verzija 2), ostala je neispravljena na stranici HZJZ, a višak od jedne preminule osobe u evidenciji ECDC je dva dana kasnije ispravljen umanjivanjem broja preminulih toga dana. Pogreška nije spomenuta na idućim konferencijama za medije SCZ-RH, baš kao što nije ispravljen ni ranije spomenuto pogrešno izvođenje podatka o broju aktivnih slučajeva od 20. travnja.

(…) Odstupanje podataka po županijama od ukupnog broja (na Koronavirus.hr).

Nekonzistentni principi

Zaštita osobnih podataka kod objave potvrđenih slučajeva, umrlih:

(…) Markotić, iznimno navođenje dobnog raspona preminule osobe umjesto točne godine rođenja…

(…) Capak je 13. travnja imenovao dom za starije i nemoćne na području općine Seget, a 15. travnja je odbio imenovati istovrsnu ustanovu iz Zagreba.