Dostupnost statisti─Źkih podataka o epidemiji COVID-19 u Hrvatskoj

(31) 2020/04/16

(U izradi, zadnja izmjena: 2020-06-13 13:12:06. Prijedlozi za dopune, ispravke i pojašnjenja su dobrodošli.)

U ovom osvrtu je pru┼żen pregled dostupnosti statisti─Źkih podataka o epidemiji COVID-19 u Hrvatskoj i njenim ┼íirim dru┼ítvenim posljedicama. Najprije su izlo┼żeni izvori podataka, uz napomene o opsegu i dinamici njihove objave, zatim popis vrsta podataka uz poku┼íaj njihova jasnijeg odre─Ĺenja i prikaz na─Źina objave tijekom trajanja epidemije. Na kraju su iznesene posebne napomene o dostupnosti odre─Ĺenih vrsta podataka, na─Źelima i kvaliteti njihove objave, te zaklju─Źci i preporuke.

Pregled obuhva─ça razdoblje od prva dva mjeseca od prvog zabilje┼żenog slu─Źaja u Hrvatskoj, odnosno pribli┼żno do kraja mjeseca travnja.

Izvori podataka

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je primarni izvor epidemiolo┼íkih podataka. Od po─Źetka epidemije HZJZ je na svojim internetskim stranicama jednom dnevno objavljivao priop─çenja za medije o najnovijim podacima. Podaci su pru┼żani u nestrukturiranom, tekstualnom obliku neprikladnom za ponovnu upotrebu. Arhiv priop─çenja nije bio dostupan jer je njihov sadr┼żaj svakodnevno osvje┼żavan na istoj poveznici, ─Źime je izostala mogu─çnost vremenskog pregleda objavljenih podataka. Opseg pru┼żanih informacija nije bio sustavan i smanjivao se kroz vrijeme, a jasno odre─Ĺenje podataka je izostalo.

U nastavku slijedi pregled sadr┼żaja dostupnih objavljenih priop─çenja, uz poveznice na nezavisne arhivske kopije:

  • U priop─çenju od 5. o┼żujka naveden je ukupan broj potvr─Ĺenih slu─Źajeva zaraze SARS-CoV-2 virusom, mjesto (grad) prebivali┼íta/boravka osoba koje su zara┼żene u inozemstvu, okolnosti njihove zaraze i okolnosti zaraze njihovih kontakata.
  • U priop─çenju od 16. o┼żujka umjesto mjesta prebivali┼íta/boravka naveden je broj potvr─Ĺenih slu─Źajeva u pojedinim ┼żupanijama, a podatak o okolnostima zaraze je iznesen skupno, izdvajaju─çi ukupan broj zara┼żenih u inozemstvu od onih koji su zara┼żeni u Hrvatskoj.
  • U priop─çenju od 19. o┼żujka vi┼íe se ne objavljuje koliko ima potvr─Ĺenih slu─Źajeva u pojedinim ┼żupanijama, ve─ç se samo navodi da ih u odre─Ĺenoj ┼żupaniji ima; okolnosti zaraze navode se skupno, ali sada bez to─Źnog broja, tek uz napomenu da se ÔÇťve─çina potvr─Ĺenih slu─Źajeva zarazila u inozemstvu, a ostali su njihovi bliski i uglavnom obiteljski kontaktiÔÇŁ.
  • Priop─çenje od 21. o┼żujka sadr┼żi sliku tablice s brojem potvr─Ĺenih slu─Źajeva prema ┼żupanijama, preuzetu iz Centralne platforme za unos rezultata iz laboratorija, a okolnosti zaraze se vi┼íe ne navodi ni u kojem obliku.
  • U priop─çenju od 26. o┼żujka prethodno spomenuta tablica broja potvr─Ĺenih slu─Źajeva po ┼żupanijama vi┼íe nije navedena, a nabrojan je tek popis ┼żupanija u kojima su zabilje┼żeni.
  • U priop─çenju od 3. travnja popis ┼żupanija je sveden na bilje┼íku da su potvr─Ĺeni slu─Źajevi ÔÇťregistrirani u svim ┼żupanijama Republike HrvatskeÔÇŁ i ta je praksa nastavljena do daljnjeg.

Ravnateljstvo civilne za┼ítite i Sto┼żer civilne za┼ítite RH

Ravnateljstvo Civilne za┼ítite, odnosno Sto┼żer civilne za┼ítite Republike Hrvatske (SCZ-RH), sekundarni je izvor informacija koji je prikupljao podatke od HZJZ, Ministarstva unutarnjih poslova (─Źiji je organizacijski ogranak), Dr┼żavnog inspektorata i drugih izvora. Neposredno prije potvrde prvog slu─Źaja zaraze u Hrvatskoj, 24. velja─Źe, Ravnateljstvo je objavilo osnovni pregled stanja u inozemstvu i priop─çilo da je uspostavljena ÔÇťzajedni─Źka koordinacija i suradnja izme─Ĺu Ravnateljstva civilne za┼ítite MUP-a, Ministarstva zdravstva i Ministarstva vanjskih poslovaÔÇŁ. Prvi potvr─Ĺeni slu─Źaj zaraze SARS-CoV-2 virusom u Hrvatskoj SCZ-RH je objavio priop─çenjem za medije 25. velja─Źe.

Redovna medijska priop─çenja SCZ-RH, objavljivana svakodnevno do 13. o┼żujka, sadr┼żavala su podatke o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva zaraze, broju oporavljenih osoba, broju testiranih uzoraka ─Źiji su rezultati poznati i broju uzoraka ─Źiji rezultati jo┼í nisu poznati, zatim podatak o broju osoba stavljenih pod zdravstveni nadzor (tzv. samoizolacija) i broju osoba smje┼ítenih u karantenu. Izvanrednim priop─çenjima je objavljivana potvrda novih slu─Źajeva (npr. 3. o┼żujka). Od 14. o┼żujka do 29. o┼żujka SCZ-RH je objavljivao priop─çenja dvaput dnevno, a nakon toga ponovno samo jednom dnevno. Praksa izdavanja izvanrednih priop─çenja o novopotvr─Ĺenim slu─Źajevima je zavr┼íila 21. o┼żujka.

Nakon 18. o┼żujka, odnosno 19. o┼żujka, SCZ-RH je u svojim pisanim priop─çenjima prestao objavljivati podatke o broju osoba smje┼ítenih pod zdravstveni nadzor i broju osoba smje┼ítenih u karantenu i nastavio objavljivati samo podatke o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva, oporavljenih i preminulih osoba (npr. 23. o┼żujka) koje je preuzimao od HZJZ. Nakon uspostave sustava e-propusnica 1. travnja, u priop─çenjima SCZ-RH je uglavnom redovito navo─Ĺen ukupan broj izdanih propusnica i broj odbijenih zahtjeva.

Detaljni podaci o radu SCZ-RH, poput zapisnika odr┼żanih sjednica, nisu proaktivno objavljivani i zasad nisu javno dostupni.

Koronavirus.hr (Vlada RH)

Interneske stranice Koronavirus.hr i prate─çi kanali na dru┼ítvenim mre┼żama predstavljeni su kao ÔÇťslu┼żbene stranice Vlade za pravodobne i to─Źne informacije o koronavirusuÔÇŁ. Pokrenute su 17. o┼żujka uz najavu na 214. sjednici Vlade RH i napomenu da je rije─Ź o izvoru iz kojeg ─çe ÔÇťgra─Ĺani na jednom mjestu mo─çi dobiti objedinjene sve informacije koje se odnose na epidemiju koronavirusaÔÇŁ.

Koronavirus.hr je sekundarni (tercijarni?) izvor statisti─Źkih podataka o razvoju epidemije prikupljenih prete┼żno iz priop─çenja i s konferencija za medije SCZ-RH. Podaci koje pru┼ża Koronavirus.hr su dostupni u nestrukturiranom, tekstualnom obliku nepogodnom na ponovnu upotrebu, njihova objava je nesustavna, bez mogu─çnosti kronolo┼íkog pregleda, bez jasnog odre─Ĺenja pojmova, a u─Źestalo i bez jasnog navo─Ĺenja primarnog izvora. Na naslovnici su prikazani osnovni podaci o trenutnom broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva, broju oporavljenih i broju preminulih osoba, a podaci o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva po ┼żupanijama su navedeni u obliku zemljopisne karte. Od 24. o┼żujka pru┼żen je grafikon koji prikazuje ukupan broj potvr─Ĺenih slu─Źajeva zaraze i oporavljenih osoba. Od 29. o┼żujka pridru┼żen je grafikon koji prikazuje dnevni broj potvr─Ĺenih slu─Źajeva. Ostale podatke se povremeno i nesustavno objavljuje u zasebnom ─Źlanku ─Źiji je sa┼żetak dostupan na naslovnici i ─Źije prethodne ina─Źice nisu dostupne, putem kanala na dru┼ítvenim mre┼żama, a od 23. o┼żujka dostupni su video zapisi konferencija za medije SCZ-RH na kojima se podatke usmeno iznosi, u po─Źetku stihijski, kasnije ne┼íto sustavnije.

Internetska stranica Koronavirus.hr nema impressum i nije poznato tko ju odr┼żava, kao ni komunikaciju putem povezanih kanala na dru┼ítvenim mre┼żama. Iz op─çeg stila ovog medijskog poduhvata mo┼że se zaklju─Źiti da je Vlada RH anga┼żirala neku PR tvrtku koja pru┼ża usluge kriznog komuniciranja, no nije poznato o kojoj se tvtki radi ni detalji tog anga┼żmana.

Ostali slu┼żbeni izvori

  • Lokalni (┼żupanijski, gradski/op─çinski) sto┼żeri civilne za┼ítite su sekundarni izvori epidemiolo┼íkih podataka koje prikupljaju od ┼żupanijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih podru─Źnih ispostava, te drugih podataka zna─Źajnih za lokalno podru─Źje. Prema obavijesti SCZ-RH, svi lokalni sto┼żeri su aktivirani 17. o┼żujka, a neki su mo┼żda po─Źeli djelovati i ranije.

  • Ministarstvo zdravstva: uglavnom ni┼íta (ÔÇŽ)

  • Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je primarni izvor podataka o pru┼żenim zdravstvenim uslugama.

  • Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je primarni izvor podataka o broju zaprimljenih dojava o kr┼íenju epidemiolo┼íkih mjera, broju utvr─Ĺenih slu─Źajeva kr┼íenja tih mjera i ukupnom broju razli─Źitih policijskih intervencija povezanih s epidemijom. Tako─Ĺer je primarni izvor informacija o kriminalitetu, uklju─Źuju─çi obiteljsko nasilje. Ne objavljuje ih samostalno, ve─ç isklju─Źivo kroz SCZ-RH.

  • Sanitarna inspekcija Dr┼żavnog inspektorata je primarni izvor podataka o broju prekr┼íajnih postupaka pokrenutih povodom kr┼íenja epidemiolo┼íkih mjera i odluka koje je donio SCZ-RH. Tr┼żi┼ína inspekcija Dr┼żavnog inspektorata je primarni izvor podataka o broju izvr┼íenih nadzora po┼ítivanja Odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena odre─Ĺenih proizvoda (─Źiji izvorni tekst nije dostupan?!). Dr┼żavni inspektorat podatke ne objavljuje samostalno, ve─ç isklju─Źivo kroz SCZ-RH (npr. sanitarna inspekcija 16. o┼żujka, tr┼żi┼ína inspekcija 16. travnja).

  • Ministarstvo uprave je primarni izvor podataka o izdavanju e-propusnica. Ne objavljuju ih samostalno, ve─ç isklju─Źivo kroz SCZ-RH. Ovo ministarstvo je tako─Ĺer primarni izvor podataka o kori┼ítenju tzv. digitalnog asistenta ÔÇťAndrijaÔÇŁ.

  • Porezna uprava je primarni izvor podataka o broju i iznosu fiskaliziranih ra─Źuna, veli─Źinama koje su znatno smanjene nakon po─Źetka provedbe epidemiolo┼íkih mjera. Analize su objavljivali na svojim stranicama, ali ne i podatke pogodne za ponovnu upotrebu.

  • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je primarni izvor podataka o broju gra─Ĺana u postupku repatrijacije.

  • Ostalo (ÔÇŽ)

Nezavisni/neslu┼żbeni izvori

Dostupno je nekoliko nezavisnih izvora podataka preuzetih iz slu┼żbenih objava i strukturiranih za ponovnu upotrebu:

Vrste podataka

Potvr─Ĺeni slu─Źajevi

Potvr─Ĺeni slu─Źajevi zaraze SARS-CoV-2 virusom su u slu┼żbenim objavama i javnom prostoru u─Źestalo bili ozna─Źavani izrazima ÔÇťzara┼żeniÔÇŁ ili ÔÇťoboljeliÔÇŁ. Izraz ÔÇťzara┼żeniÔÇŁ je sporan zbog ─Źinjenice da se podatak odnosi isklju─Źivo na poznate, potvr─Ĺene slu─Źajeve zaraze, a ne sve zara┼żene osobe kojih u svakom trenutku ima vi┼íe nego potvr─Ĺenih slu─Źajeva. Upotreba tog izraza u po─Źetku epidemije, uz izbjegavanje jasnog odre─Ĺenja, dovela je do prividnog umanjivanja njenih razmjera. Izraz ÔÇťoboljeliÔÇŁ je tako─Ĺer sporan jer dio osoba kod kojih je potvr─Ĺena zaraza jo┼í nije razvio simptome bolesti (predsimptomatski slu─Źajevi), a dio ih uop─çe ne razvija (asimptomatski slu─Źajevi)1.

Potvrda zaraze SARS-CoV-2 virusom se ustanovljava laboratorijskim ispitivanjem (testiranjem) uzoraka. Prema ─Źl. 14. Zakona o za┼ítiti pu─Źanstva od zaraznih bolesti, laboratorijsko ispitivanje uzro─Źnika epidemija zaraznih bolesti obavlja se u mikrobiolo┼íkim laboratorijima nadle┼żnih zavoda za javno zdravstvo, a njihova potvrda u mikrobiolo┼íkim laboratorijima HZJZ, kada je potvrda od posebnog epidemiolo┼íkog interesa. Prema ─Źl. 15. Zakona o za┼ítiti pu─Źanstva od zaraznih bolesti, mikrobiolo┼íki laboratoriji su du┼żni voditi evidenciju o izvr┼íenim ispitivanjima i dostavljati izvje┼í─çe nadle┼żnom ZJZ i HZJZ, a oni dostavljaju zbirno izvje┼í─çe ministarstvu zdravstva. Prema ─Źl. 18a. podatke se dostavlja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i nadle┼żnim ustanovama Europske unije.

Najkasnije od 21. o┼żujka, podaci o provedenim testiranjima se unose putem Centralne platforme za unos rezultata iz laboratorija, ali nije jasno tko ih unosi u taj sustav, tko ima pregled zbirnih podataka i postoji li dodatni sustav pra─çenja. Drenislav ┼Żeki─ç, stru─Źnjak za odnose s javno┼í─çu kojeg je anga┼żirao SCZ-RH, izjavio je 3. travnja da ÔÇťpostoji aplikacija koju popunjavaju lokalni sto┼żeriÔÇŁ, ┼íto navodi na zaklju─Źak da podatke ne unose ni laboratoriji niti (H)ZJZ. Ravnatelj HZJZ Krunoslav Capak, odgovaraju─çi na pitanje o odstupanjima podataka SCZ-RH od podataka lokalnih sto┼żera, izjavio je 11. travnja: ÔÇťMi imamo platformu koja kontinuirano radi, dakle svaki rezultat kada se zavr┼íi analiza se unese unutra. Neki lokalni sto┼żeri imaju i direktnu vezu s tim laboratorijima, pa nekad oni zbrajaju te brojke na na─Źin kako njima odgovaraÔÇŁ, iz ─Źega slijedi da laboratoriji ponekad prenose rezultate ispitivanja lokalnim sto┼żerima koji ih javno objavljuju i prije nego su uneseni u sustav pra─çenja. Odgovaraju─çi na jo┼í jedno novinarsko pitanje o neskladu podataka koje objavljuju SCZ-RH i ┼żupanijski sto┼żeri, Capak je 18. travnja izjavio da se na konferencijama za medije SCZ-RH priop─çuju podaci koji su zabilje┼żeni u 12:45 sati ÔÇťna slu┼żbenoj platformi koja se vodi u HZZO (op. vjerojatno HZJZ?), od svih laboratorijaÔÇŁ, ┼íto ide u prilog tvrdnji da podatke o potvr─Ĺenim slu─Źajevima u sustav pra─çenja unose djelatnici laboratorija, a ne ─Źlanovi lokalnih sto┼żera civilne za┼ítite, kako je prethodno ustvrdio ┼Żeki─ç.

Podaci o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva prema ┼żupanijama su najprije bili dostupni u priop─çenjima HZJZ i SCZ-RH, nesustavno i neprecizno, a od 17. o┼żujka su dostupni na internetskoj stranici Koronavirus.hr. Dana 28. o┼żujka objavljena je obavijest da su ÔÇťsve pozitivne osobe Zagreba─Źke ┼żupanije pribrojene u broj pozitivno testiranih u Gradu ZagrebuÔÇŁ, bez dodatnog obrazlo┼żenja takve promjene. Nedugo poslije objavljena je druga obavijest da se od 1. travnja ÔÇťzara┼żene osobe prikazuju prema evidenciji mjesta prebivali┼íta, za razliku od dosad, kad se statistika vodila prema lokaciji uzimanja uzorkaÔÇŁ. Ove razlike u na─Źinu prikupljanja vjerojatno ─Źine podatke po ┼żupanijama objavljene prije 1. travnja nepouzdanim i neusporedivim. Podaci po ┼żupanijama su donekle nepouzdani i nakon 1. travnja zbog toga ┼íto neke osobe ne ┼żive na adresi prebivali┼íta2, a upitno je i ┼íto se doga─Ĺa s onima koji se lije─Źe u bolnicama, s obzirom na informacije koje upu─çuju da ih se ne vodi po mjestu prebivali┼íta, ve─ç po mjestu lije─Źenja3.

Povremeno je pru┼żan podatak o spolnoj strukturi potvr─Ĺenih slu─Źajeva (npr. 24. o┼żujka) i njihovoj prosje─Źnoj dobi, odnosno pribli┼żnoj dobnoj strukturi (npr. 28. o┼żujka). Povremeno je pru┼żan i podatak o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva zaraze kod zdravstvenih djelatnika (npr. 17. o┼żujka, 28. o┼żujka), ponekad uz razlaganje radi li se o bolni─Źkim specijalistima, lije─Źnicima obiteljske medicine, specijalizantima, medicinskim sestrama, administrativnim djelatnicima, stomatolozima, ljekarnicima i drugo (npr. 23. o┼żujka, 1. travnja, 2. travnja). Povremeno je pru┼żan i podatak o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva zaraze kod policijskih slu┼żbenika (npr. 30. o┼żujka), vatrogasaca, djelatnika Crvenog kri┼ża, Hrvatske vojske i drugih slu┼żbi (npr. 2. travnja).

Oporavljeni

Oporavljene osobe (ÔÇťozdravljeniÔÇŁ, ÔÇťizlije─ŹeniÔÇŁ) su osobe otpu┼ítene iz bolnice ili/i s ku─çnog lije─Źenja. Prema Protokolu testiranja na COVID-19/SARS-CoV-2, objavljenom 21. o┼żujka, ÔÇťosoba s potvr─Ĺenim COVID-19 koja nema simptome i znakove bolesti te po prestanku simptoma ima 2 negativna RT-PCR nalaza na SARS-CoV-2 u razmaku od najmanje 24 sata smatra se izlije─Źenom osobomÔÇŁ. Ovaj kriterij nije sustavno primjenjivan, na primjer ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ÔÇťDr.┬áFran Mihaljevi─çÔÇŁ i istaknuta suradnica SCZ-RH Alemka Markoti─ç je 30. o┼żujka za Dnevnik Nove TV izjavila da se ÔÇťu po─Źetku poku┼íalo sve testirati, pratiti, imati briseveÔÇŁ, ali da s pove─çanjem broja oboljelih ÔÇťnije ni mogu─çe niti potrebno da se rade kod svih dodatni testoviÔÇŁ, poja┼ínjavaju─çi da se protekom 28 dana od dijagnosticirane bolesti smatra da osoba vi┼íe nije virono┼ía, odnosno da je zdrava. Taj kriterij je prisutan u ÔÇťPrijedlogu za prijem/otpust bolesnika s COVID-19 u/iz bolniceÔÇŁ koji je objavljen 2. travnja kao privremena preporuka. Ravnatelj HZJZ Capak je 15. travnja potvrdio da se osobe poslane na ku─çno lije─Źenje ne testira prije otpusta, osim prema potrebi. Me─Ĺutim, ravnatelj ┼żupanijskog ZJZ Viroviti─Źko-podravske ┼żupanije Miroslav Venus izjavio je 22. travnja da su i dalje potrebna ÔÇťdva uzastopna negativna nalaza kako bismo (osobu na ku─çnom lije─Źenju) skinuli s popisa zara┼żenihÔÇŁ.

Podatak o ukupnom broju oporavljenih osoba je pru┼żan redovito na stranicama HZJZ, u priop─çenjima SCZ-RH i na stranici Koronavirus.hr. Prvih tjedana nakon po─Źetka epidemije nije navo─Ĺeno koliko je oporavljenih osoba otpu┼íteno s bolni─Źkog lije─Źenja, a koliko je progla┼íeno oporavljenima nakon zavr┼íetka ku─çnog lije─Źenja/izolacije, a kasnije se taj podatak povremeno usmeno iznosilo na konferencijama za medije SCZ-RH. Povremeno (iznimno, gre┼íkom?) je objavljen ukupan broj oporavljenih osoba po ┼żupanijama (npr. 22. o┼żujka), a tu informaciju su ponekad navodili i lokalni sto┼żeri civilne za┼ítite u svojim priop─çenjima. Nije poznato je li objavljivana struktura ove skupine po ostalim obilje┼żjima.

Preminuli

Jasno odre─Ĺenje osoba preminulih od bolesti COVID-19 nije dostupno. Ve─çina preminulih koji su zabilje┼żeni u objavljenim podacima su osobe preminule u bolnicama, a kod kojih je za ┼żivota potvr─Ĺena zaraza SARS-CoV-2 virusom. Prvi slu─Źaj u Hrvatskoj bio je iznimka, a do njegove potvrde je do┼ílo tek nakon opse┼żne obdukcije (smrt se dogodila 19. o┼żujka, a potvrda je objavljena 25. o┼żujka i tek tada uvedena u slu┼żbenu statistiku (usp. ECDC)). Upitno je i kako se postupalo u slu─Źajevima kad je zaraza potvr─Ĺena postmortem, na primjer pri pogibiji gra─Ĺevinskog radnika 19. travnja kojega se testiralo tijekom uvi─Ĺaja povodom nesretnog slu─Źaja. Sredinom travnja mediji su problematizirali pitanje odre─Ĺivanja uzroka smrti kada je virus samo prisutan kod preminulog (ÔÇťs virusomÔÇŁ) i kada je neposredni uzrok smrti (ÔÇťod virusaÔÇŁ), pri ─Źemu je ministar Bero┼í 16. travnja ponudio obja┼ínjenje iz kojeg slijedi da se u oba slu─Źaja uzrokom smrti smatra COVID-19, a razlika se odnosi na postojanje komorbiditeta koji su povezani sa smrtnim ishodom ili njihov izostanak.

Podatak o ukupnom broju preminulih osoba pru┼żan je redovito na stranici HZJZ, u priop─çenjima SCZ-RH i na stranici Koronavirus.hr. U pravilu, za svaku preminulu osobu je pojedina─Źno navo─Ĺen podatak o starosti ili godini ro─Ĺenja, mjestu prebivali┼íta ili smrti i op─çenita opaska o postojanju komorbiditeta. Podaci o spolu, dobi, komorbiditetu, prebivali┼ítu/boravi┼ítu ili mjestu lije─Źenja/smrti preminulih osoba nisu objavljeni u strukturiranom, tabli─Źnom obliku od strane primarnih i sekundarnih izvora. Portal Index.hr je 15. travnja nezavisno objavio manji statisti─Źki pregled na temelju podataka prikupljenih iz objavama.

Aktivni slu─Źajevi

Osobe kojima je potvr─Ĺena zaraza SARS-CoV-2 virusom, a kod kojih nije zavr┼íen tijek bolesti ili razdoblje izolacije, predstavljaju aktivne slu─Źajeve zaraze. Ovaj podatak se izvodi oduzimanjem broja oporavljenih i preminulih od ukupnog broja potvr─Ĺenih slu─Źajeva.

U po─Źetku epidemije SCZ-RH nije objavljivao broj aktivnih slu─Źajeva, ali ┼żupanijski sto┼żer Primorsko-goranske ┼żupanije je imao obi─Źaj objavljivati taj podatak za svoje podru─Źje (npr. 10. travnja, 19. travnja), ozna─Źavaju─çi aktivne slu─Źajeve kao ÔÇťoboljeleÔÇŁ, ┼íto je izazivalo nesporazume u pogledu sukladnosti podataka ┼żupanijskog i nacionalnog sto┼żera jer je SCZ-RH isti izraz koristio za potvr─Ĺene slu─Źajeve.

Na konferenciji za medije 20. travnja SCZ-RH je usmeno objavio podatak o ÔÇť1110 aktivnih slu─ŹajevaÔÇŁ koji je pogre┼íno izveden jer se od ukupnog broja potvr─Ĺenih slu─Źajeva oduzelo samo broj oporavljenih osoba, ali ne i broj preminulih. Idu─çeg dana podatak nije naveden, niti je pogre┼íka ispravljena.

Testovi i testirani

Podatak o testiranju (mikrobiolo┼íkom ispitivanju RT-PCR metodom kojim se utvr─Ĺuje zaraza SARS-CoV-2 virusom, tzv. molekularom testiranju) je objavljivan u priop─çenjima i na medijskim konferencijama SCZ-RH, ali nesustavno i bez jasnog odre─Ĺenja. Broj─Źani podaci o testiranju se mogu odnositi na (1) broj ukupno u─Źinjenih testova, odnosno testiranih uzoraka, koji uklju─Źuje ponovljena testiranja iste osobe i (2) broj osoba koje su testirane najmanje jednom. Prvi podatak govori o optere─çenju laboratorijskih kapaciteta, a drugi o opsegu testiranja u populaciji. Pri objavi podataka o testiranjima nije bilo jasno4 na ┼íto se odnose priop─çeni brojevi. U po─Źetku je sustavno priop─çavan podatak o ÔÇťtestiranim uzorcimaÔÇŁ (npr. 9. o┼żujka, 19. o┼żujka). Ne┼íto kasnije, kada je objavu podataka preuzela stranica Koronavirus.hr, odre─Ĺenje je prestalo biti jasno, na primjer 6. travnja je objavljen podatak o broju ÔÇťtestiranjaÔÇŁ, 14. travnja je naveden broj ÔÇťtestiranihÔÇŁ, 16. travnja broj ÔÇťtestiranih osobaÔÇŁ, itd. Iz navedenog nije mogu─çe razlu─Źiti je li priop─çeni podatak mjera optere─çenja laboratorijskog sustava ili mjera opsega testiranja u populaciji.

Povremeno, uglavnom u po─Źetku epidemije, objavljivan je podatak o broju u─Źinjenih testiranja ─Źiji rezultat jo┼í nije poznat (npr. 23. o┼żujka), a kasnije je prestalo biti jasno odnosi li se broj dnevno provedenih testova na one ─Źiji su rezultati postali poznati u protekla 24 sata ili i na postupke u kojima su uzeti uzorci, ali rezultati njihove mikrobiolo┼íke obrade jo┼í nisu bili poznati.

SCZ-RH je u nekom trenutku po─Źeo na konferencijama za medije redovito priop─çavati podatak o udjelu pozitivnih testova (npr. 16. travnja, 17. travnja, 18. travnja ). Navo─Ĺen je podatak o udjelu ukupno pozitivnih testova u odnosu na ukupan broj potvr─Ĺenih slu─Źajeva, ali na na─Źin da se moglo zaklju─Źiti da je rije─Ź o omjeru dnevnih podataka. Nije jasan zna─Źaj tog pokazatelja jer testiranje nije provo─Ĺeno na slu─Źajnom uzorku, pa udjel pozitivnih testova govori samo jesu li epidemiolozi i lije─Źnici toga dana uputili na testiranje osobe za koje je vi┼íe ili manje vjerojatno da su zara┼żene. Udjel pozitivnih testova nije ispravno promatrati neovisno o opsegu testiranja, na primjer kao pokazatelj tijeka epidemije u smislu broja zara┼żenih u populaciji, odnosno kao nepristran pokazatelj uspje┼ínosti suzbijanja epidemije.

Podatak o broju testova u─Źinjenih u pojedinim ┼żupanijama nije objavljen od strane SCZ-RH, ali neki ┼żupanijski sto┼żeri su ga imali obi─Źaj navoditi. Pritom je povremeno pru┼żan podatak o ukupnom broju testiranih osoba, a ne uzoraka (npr. 15. travnja u Vara┼żdinskoj ┼żupaniji: ÔÇťtijekom ju─Źera┼ínjeg dana testirane su 43 osobe, a ukupni broj testiranih je 765ÔÇŁ), no pouzdanost takvog odre─Ĺenja je upitna. U drugim slu─Źajevima navo─Ĺen je broj testiranih uzoraka (npr. u Dubrova─Źko-neretvanskoj ┼żupaniji 18. travnja je priop─çeno da je ÔÇťod po─Źetka testiranja na analizu poslano 1183 uzoraka, a jo┼í se ─Źekaju rezultati za tridesetak uzorakaÔÇŁ). Dodatni primjer ove neodre─Ĺenosti je objava sto┼żera Grada Zagreba od 21. travnja u kojoj je navedeno da je ÔÇťtestirano 199 osoba, 16 ih je bilo pozitivno, od ─Źega je 6 novozare┼żenih, a 10 su nanovo testirane osobeÔÇŁ.

Nije objavljena potpuna informacija o na─Źinu provo─Ĺenja testiranja. Navo─Ĺeno je da se radi o RT-PCR testovima, no nije poznato u kojoj koli─Źini se testiralo razli─Źite vrste uzoraka (bris nosa/grla, sputum, analiza stolice). Tako─Ĺer nije poznato koliko je ispitivanja ponovljeno zbog nejasnog (+/-) nalaza ni kako se taj broj bilje┼żilo u slu┼żbenoj statistici.

Samoizolacija

Tzv. samoizolacija je mjera koja nije bila predvi─Ĺena Zakonom o za┼ítiti pu─Źanstva od zaraznih bolesti koji je bio na snazi u po─Źetku epidemije. Vjerojatno se radilo o odre─Ĺenoj mje┼íavini mjere zdravstvenog nadzora nad klicono┼íama koja je bila propisana ─Źl. 26. t. 7. i razra─Ĺena ─Źl. 28. Zakona i mjere karantene koja je bila propisana ─Źl. 55. Zakona. Izraz kori┼íten od strane SCZ-RH na samom po─Źetku epidemije bio je ÔÇťstavljanje pod zdravstveni nadzorÔÇŁ (Ravnateljstvo CZ, 4. o┼żujka), a izraz ÔÇťsamoizolacijaÔÇŁ se po─Źinje upotrebljavati tek kasnije. Ministar zdravstva je 14. o┼żujka donio ÔÇťOdluku o posebnoj sigurnosnoj mjeri izolacije osoba u vlastitom domu ili drugom odgovaraju─çem prostoru (samoizolacija)ÔÇŁ koja se odnosila isklju─Źivo na osobe koje su ulazile u Hrvatsku iz dr┼żava ja─Źe pogo─Ĺenih epidemijom. Hrvatski sabor je 17. travnja izmjenio Zakon o za┼ítiti pu─Źanstva od zarazih bolesti kako bi uveo mjeru samoizolacije (ÔÇŽ).

Izraz ÔÇťsamoizolacijaÔÇŁ se u javnom prostoru upotrebljavalo vi┼íezna─Źno5: (1) kao opis svojevoljne izolacije prilikom pojave simptoma respiratorne bolesti ili kao preventivno zadr┼żavanje u domu bez obzira na zdravstveno stanje6; (2) kao naziv za epidemiolo┼íku mjeru odre─Ĺenu osobama koje ulaze u Hrvatsku iz odre─Ĺenih dr┼żava, kako je propisano odlukom ministra zdravstva, odnosno kao naziv za mjeru odre─Ĺenu kontaktima onih osoba kod kojih je potvr─Ĺena zaraza; (3) kao naziv za mjeru odre─Ĺenu osobama kod kojih je potvr─Ĺena zaraza, a koje su upu─çene na ku─çno lije─Źenje. Kad je rije─Ź o objavi statisti─Źkih podataka od strane slu┼żbenih izvora, izraz ÔÇťsamoizolacijaÔÇŁ se vjerojatno upotrebljavalo u smislu navedenom pod (2), ali mo┼żda i u smislu navedenom pod (3), no izri─Źito odre─Ĺenje nije bilo dostupno.

Podatak o broju osoba kojima je odre─Ĺena mjera samoizolacije u po─Źetku epidemije je redovito objavljivan u priop─çenjima SCZ-RH, a kasnije tek sporadi─Źno na konferencijama za medije SCZ-RH. Podatak je ponekad pru┼żan samo okvirno (npr. ÔÇťvi┼íe od 10.000 osobaÔÇŁ 17. o┼żujka). Povremeno je pru┼żan i podatak o broju zdravstvenih djelatnika i pripadnika drugih slu┼żbi kojima je odre─Ĺena mjera samoizolacije (npr. 17. o┼żujka), a povremeno i podatak o njenu prestanku kod navedenih skupina (npr. 2. travnja).

Ukupni podaci o broju osoba pod mjerom tzv. samoizolacije prema ┼żupanijama nisu bili dostupni, ali su ih lokalni sto┼żeri civilne za┼ítite povremeno objavljivali za svoja podru─Źja. Podaci prema ostalim obilje┼żjima (spol, dob, itd.) nisu bili dostupni.

Karantena

Karantena je mjera odre─Ĺena ─Źl. 55. Zakona o za┼ítiti pu─Źanstva od zaraznih bolesti koja se sastoji od ograni─Źenja slobode kretanja i provo─Ĺenja zdravstvenih pregleda za vrijeme njena trajanja. Pojam ÔÇťkarantenaÔÇŁ je kori┼íten u priop─çenjima SCZ-RH kao oznaka za izdvojeni smje┼ítaj osoba za koje se sumnja da su klicono┼íe u posebnim objektima odre─Ĺenima za tu svrhu, isklju─Źuju─çi ku─çnu izolaciju. Izraz ÔÇťkarantenaÔÇŁ se u medijima i od strane nadle┼żnih osoba upotrebljavao i za mjeru zabrane kretanja osoba, odnosno ograni─Źenja kretanja u zara┼żenim ili neposredno ugro┼żenim podru─Źjima koja je propisana ─Źl. 47. st. 2. t. 7. Zakona o za┼ítiti pu─Źanstva od zaraznih bolesti, na primjer u slu─Źaju ┼żari┼íta na Murteru ili ┼żari┼íta u Udbini. Izraz ÔÇťkarantenaÔÇŁ se u ┼íirem javnom prostoru ponekad upotrebljavalo i zamjenljivo sa svim prethodno navedenim zna─Źenjima izraza ÔÇťsamoizolacijaÔÇŁ.

Podatak o broju osoba kojima je odre─Ĺena mjera karantene je u po─Źetku epidemije donekle redovito pru┼żan u priop─çenjima SCZ-RH (npr. 14. o┼żujak), uz podatak o tome koliko je hrvatskih ili stranih dr┼żavljana njome obuhva─çeno (npr. 15. o┼żujka). Pribli┼żno nakon 18. o┼żujka podatak o broju osoba kojima je odre─Ĺena ova mjera vi┼íe nije redovito objavljivan.

Povremeno je objavljivan podatak o broju osoba smje┼ítenih u posebnu karantenu za voza─Źe teretnih vozila me─Ĺunarodnog transporta, a koja je bila propisana ovom odlukom SCZ-RH od 26. o┼żujka.

Te┼żina bolesti, hospitalizacija i ku─çno lije─Źenje

Sredinom o┼żujka, u tijeku po─Źetne reorganizacije bolni─Źkog sustava, ministar zdravstva Vili Bero┼í je nazna─Źio odre─Ĺenu kategorizaciju oboljelih osoba prema te┼żini bolesti i predvi─Ĺenom mjestu lije─Źenja: te┼íko oboljeli u primarnim respiratorno-intenzivisti─Źkim centrima, srednje te┼íko oboljeli u sekundarnim centrima, uz tercijarne centre u pri─Źuvi7. Jasno odre─Ĺenje nikada nije objavljeno, ali se s vremenom ustalila pribli┼żna podjela na te┼że slu─Źajeve koji zahtijevaju mehani─Źku ventilaciju, srednje te┼íke koji su hospitalizirani i lak┼íe koji su upu─çeni na ku─çno lije─Źenje. Pribli┼żno od (kada?) SCZ-RH je donekle redovito, ali nesustavno i usmeno iznosio podatke o broju osoba u tim kategorijama.

Podaci o broju pacijenata prema te┼żini bolesti neko vrijeme vjerojatno nisu bili pravovremeno dostupni nadle┼żnim osobama. Ministar Bero┼í je 28. o┼żujka izjavio da ÔÇťne mo┼że re─çi kolikoÔÇŁ lak┼íih bolesnika se lije─Źi kod ku─çe. Ravnatelj HZJZ Capak, odgovaraju─çi na pitanje o broju osoba na respiratoru, 31. o┼żujka je izjavio: ÔÇťNe znam Vam odgovor na to pitanje. Mi se sastajemo ne┼íto prije press konferencije i razmjenjujemo te informacije. Za sada se te informacije dobivaju telefonom, me─Ĺutim ju─Źer je postavljena jedna nova platforma u APIS-u koja povezuje podatke policije, HZZO, HZJZ, epidemiolo┼íkih slu┼żbi na terenu i bolnica. Dakle, mi ─çemo pomo─çu te platforme imati sustav gdje ─çemo mo─çi pratiti i prijeme u bolnice i te┼żinu stanja pacijenataÔÇŁ.

Podaci o potvr─Ĺenim slu─Źajevima zaraze prema te┼żini bolesti objavljivani su neredovito i nesustavno. Na stranicama Koronavirus.hr, odnosno na konferencijama za medije SCZ-RH, naj─Źe┼í─çe je navo─Ĺen samo broj osoba na mehani─Źkoj ventilaciji (respiratoru), ponekad uz naznaku je li stanje tih pacijenata stabilno (npr. 24. o┼żujka), i to u po─Źetku prete┼żno vezano uz stanje na zagreba─Źkoj Klinici za infektivne bolesti ÔÇťDr.┬áFran Mihaljevi─çÔÇŁ. Povremeno je iznesen samo podatak o novim slu─Źajevima (npr. ÔÇťdodatnih 8 osoba je na respiratoruÔÇŁ, 26. o┼żujka). Sporadi─Źno se navodilo podatke o broju osoba na ECMO ure─Ĺajima (npr. 1. travnja) i sli─Źno, u pravilu potaknuto novinarskim propitivanjem. Podatak o broju potvr─Ĺenih slu─Źajeva s obzirom na te┼żinu bolesti prema mjestu prebivali┼íta/boravi┼íta nije objavljen, ali sporadi─Źno je navo─Ĺen podatak o broju osoba na mehani─Źkoj ventilaciji prema mjestu lije─Źenja, odnosno bolni─Źkim centrima (npr. 7. travnja). Podaci o te┼żini bolesti prema spolu i dobi tako─Ĺer nisu pru┼żani ili se to tako─Ĺer ─Źinilo tek sporadi─Źno. Povremeno i neredovito, posebno u po─Źetku epidemije, objavljivan je podatak o broju trenutno hospitaliziranih osoba (npr. 7. travnja), odnosno podatak o broju osoba upu─çenih na ku─çno lije─Źenje (npr. 9. travnja), ┼íto bi okvirno moglo odgovarati kategorijama srednje te┼íkog i te┼íkog, odnosno lak┼íeg tijeka bolesti. (Je li se ovo izvje┼ítavanje kasnije stabiliziralo?)

Va┼żno: biti ÔÇťna respiratoruÔÇŁ nije isto ┼íto i biti u jedinici intenzivnog lije─Źenja (npr. Dubrovniknet.hr, 18. travnja: ÔÇťdvije su osobe na jedinici za intenzivno lije─Źenje, ali nisu intubiraneÔÇŁ)ÔÇŽ Tako─Ĺer, je li mogu─çe biti ÔÇťna respiratoruÔÇŁ, ali ne ÔÇťbiti intubiranÔÇŁ (npr. Index.hr, 18. travanj: ÔÇťdva na Odjelu za intenzivno lije─Źenje i na respiratoru su, ali nisu intubiraniÔÇŁ)?! U statistikama drugih dr┼żava se standardno navodi broj osoba u JIL, bez ovih drugih detalja.

Lokalna transmisija i slobodno širenje

Pojam lokalna transmisija ozna─Źava potvr─Ĺeni slu─Źaj zaraze ─Źiji je izvor unutar lokalnog podru─Źja, bez obzira je li to─Źan izvor poznat ili nepoznat. Slobodno ┼íirenje virusa na odre─Ĺenom podru─Źju pretpostavlja postojanje slu─Źajeva za koje nije mogu─çe odrediti to─Źan izvor zaraze. Ova dva pojma nisu istozna─Źna, ve┼że ih pretpostavka da slobodno ┼íirenje nastupa zbog postojanja lokalnog preno┼íenja, a njihova upotreba u medijskom izvje┼ítavaju i izjavama dionika bila je obilje┼żena nerazumijevanjem i zamjenljivo┼í─çu.

Prema odre─Ĺenju Svjetske zdravstvene organizacije, lokalna transmisija se u Hrvatskoj dogodila jo┼í 27. velja─Źe, kada je osoba zara┼żena u inozemstvu koja se vratila u Hrvatsku prenijela zarazu osobi u Hrvatskoj. Postojanje lokalne transmisije je neko vrijeme poricano, na primjer ravnatelj HZJZ Capak je 10. o┼żujka izjavio da ÔÇťnemamo lokalne transmisije bolestiÔÇŁ. Odgovaraju─çi na pitanje o postojanju lokalne transmisije, Capak je 15. o┼żujka izjavio da prema definciji WHO i ECDC ÔÇť─Źim se dogodi prvi slu─Źaj koji nije uvezen, ┼íto smo mi imali odmah na po─Źetku, oni smatraju da je to lokalna transmisija; mi smatramo da su to bliski kontakti osoba koje su uvezle bolest i za nas to nije cirkulacija bolesti u populaciji, dakle to se jo┼í nije dogodiloÔÇŁ. Ministar Bero┼í je 15. o┼żujka izjavio da ÔÇťjo┼í nema jasno dokazanog slobodnog ┼íirenja virusaÔÇŁ. Priznanje postojanja lokalne transmisije, odnosno slobodnog ┼íirenja, uz umanjivanje zna─Źaja tog doga─Ĺaja, pojavilo se 20. o┼żujka kada je Bero┼í izjavio da ÔÇťepidemiolo┼íka situacija upu─çuje na odre─Ĺenu lokalnu transmisiju, ali to je irelevantno jer smo prije nekoliko dana ve─ç odlu─Źili podi─çi razinu sustavaÔÇŁ. Bernard Kai─ç, voditelj epidemiolo┼íke slu┼żbe HZJZ, izjavio je 25. o┼żujka da je ÔÇťistina da se bolest ┼íiri u populaciji, jer mi imamo novoboljele za koje ne mo┼żemo utvrditi izvor, kao ┼íto smo prvih tjedana mogli za svakoga znati to─Źno gdje se i kako zarazioÔÇŁ. Prema medijskim izvje┼ítajima i izjavama dionika postojanje lokalne transmisije, odnosno slobodnog ┼íirenja, utvr─Ĺeno je 25. o┼żujka na Murteru, 5. travnja u Vara┼żdinu. 10. travnja u Koprivnici, 10. travnja u Karlovcu, ÔÇŽ

Podatak o ukupnom broju osoba za koje nije bilo mogu─çe utvrditi izvor zaraze nije objavljen. Ovu informaciju izvodi se iz podataka o okolnosti zaraze, o ─Źemu vi┼íe u nastavku.

Okolnosti zaraze i tijek bolesti

Podaci o okolnostima zaraze i tijeku bolesti prikupljaju se epidemiolo┼íkim izvidima i za trajanja lije─Źenja. Za svaki pojedini potvr─Ĺeni slu─Źaj zaraze ovi podaci sadr┼że popis kontakata osobe u vrijeme dok je mogla prenijeti zarazu, vrijeme njene hospitalizacije i ishoda lije─Źenja, te druge informacije na temelju kojih je mogu─çe rekonstruirati lanac preno┼íenja uzro─Źnika i tijek bolesti. Ovi podaci su zna─Źajni jer se na temelju njih mo┼że procijeniti stupanj zaraznosti uzro─Źnika bolesti, broj odvojenih ┼żari┼íta zaraze, rasprostranjenost njena slobodnog ┼íirenja na odre─Ĺenom podru─Źju i razli─Źita obilje┼żja tijeka bolesti. Ovaj primjer grafi─Źkog prikaza tih podataka, porijekom iz Singapura, slikovito poja┼ínjava o ─Źemu je rije─Ź, a ovaj znanstveni ─Źlanak opisuje poku┼íaj prikupljanja podataka o pojedinim slu─Źajevima na globalnoj razini.

U samom po─Źetku epidemije HZJZ, SCZ-RH i mediji su objavljivali osnovne informacije o osobama kod kojih je zaraza potvr─Ĺena, a koje su se vratile u Hrvatsku iz inozemstva (tzv. uvezeni slu─Źajevi), i njihovim kontaktima kod kojih je naknadno potvr─Ĺena zaraza. I u kasnijem tijeku epidemije je objavljivan podatak o povezanosti pojedinih potvr─Ĺenih slu─Źajeva ili izostanku te povezanosti, ali tek sporadi─Źno i u kontekstu pojedinih ┼żari┼íta ili lokaliteta. (+ primjer?)

Podaci o okolnostima zaraze i tijeku bolesti mogu biti anonimizirani, ali njihova objava i u tom obliku nosi odre─Ĺeni rizik u pogledu za┼ítite osobnih podataka.

Indeks kontagioznosti i reprodukcijski broj

Indeks kontagioznosti je pokazatelj zaraznosti uzro─Źnika, a izvodi se dovo─Ĺenjem u vezu broja zara┼żenih osoba i broja nezara┼żenih osoba koje su neposredno izlo┼żene uzro─Źniku pod uvjetom da mogu biti zara┼żene, odnosno da nisu preboljele bolest uz stjecanje imuniteta ili stekle imunitet cijepljenjem. Povezani pokazatelji su osnovni reprodukcijski broj (R0) ili o─Źekivani broj osoba koje ─çe zaraziti jedan prenositelj virusa kada je ─Źitava populacija osjetljiva na zarazu, te stvarni/efektivni reprodukcijski broj (R) ili o─Źekivani broj osoba koje ─çe zaraziti jedan prenositelj virusa kada kod dijela populacije postoji imunitet ili su na snazi ograni─Źavaju─çe i druge epidemiolo┼íke mjere. Za razliku od pokazatelja R0, koji je nepromjenjiv, pokazatelj R se smanjuje ili pove─çava zavisno o epidemiolo┼íkoj situaciji i mjerama. Vrijednost ovih pokazatelja se procjenjuje statisti─Źkim modeliranjem i mo┼że se razlikovati zavisno o parametrima pojedinog modela. Procjena stvarnog/efektivnog reprodukcijskog broja u pravilu polazi od procjene broja stvarno zara┼żenih osoba u odre─Ĺenom trenutku, a ne od broja potvr─Ĺenih slu─Źajeva, i nepouzdana je zbog slu─Źajeva koji ─çe biti potvr─Ĺeni sa zaka┼ínjenjem.

Odgovaraju─çi na pitanje u kontekstu planova o popu┼ítanju epidemiolo┼íkih mjera uslijed smanjenog broja novih slu─Źajeva zaraze, ravnatelj HZJZ Capak je 21. travnja izjavio: ÔÇťOno ┼íto ja mogu re─çi je da ─çemo mi pa┼żljivo procijeniti epidemiolo┼íku situaciju, da ─çemo napraviti procjenu rizika prema indeksu kontagioznosti kojeg ra─Źunamo svaki dan i re─çi ┼íto pojedina situacija zna─Źi za broj novooboljelih idu─çih nekoliko dana (ÔÇŽ)ÔÇŁ. Ovaj podatak kojeg ra─Źuna HZJZ nije objavljen. Ministar Bero┼í je, me─Ĺutim, idu─çeg dana iznio procjenu efektivnog reprodukcijskog broja u Hrvatskoj koju je u─Źinila Londonska ┼íkola za higijenu i tropsku medicinu (LHSTM), a koja ukazuje da je efektivni reprodukcijski broj u Hrvatskoj ÔÇťve─ç neko vrijeme ispod 1, konkretno on je 0.8, ┼íto prakti─Źno zna─Źi da jedan oboljeli zarazi jednog u svojoj okolini, ┼íto pokazuje da ove dosad promi┼íljene i odre─Ĺene mjere pokazuju rezultateÔÇŁ. Ne┼íto ranije istog dana Jutarnji list je objavio izjavu Petre Klepac iz LSHTM da je vrijednost te procjene ÔÇťve─ç nekoliko tjedana oko jedan ili vrlo malo ispod jedanÔÇŁ, dodaju─çi da procjene nisu pouzdane zbog malog broja potvr─Ĺenih slu─Źajeva.

Višak smrtnosti

Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) je u svojim preporukama objavljenim (kada prvi put?) naveo da je nu┼żno pratiti pokazatelj o vi┼íku smrtnosti kako bi se na vrijeme sagledalo u─Źinak epidemije i prepoznalo najvi┼íe pogo─Ĺene dobne skupine stanovni┼íta izvan bolni─Źkog sustava. Na europskoj razini, vi┼íak smrtnosti se prati u sklopu projekta EuroMOMO (European Mortality Monitoring Project) koji okuplja tridesetak partnera, prete┼żno dr┼żavnih zavoda za javno zdravstvo. Ni HZJZ niti neka druga hrvatska ustanova nisu dio ove europske mre┼że, po svemu sude─çi zbog nepostojanja odgovaraju─çe informati─Źke infrastrukture za pravovremeno pra─çenje smrti8.

Podaci o op─çoj i posebnoj smrtnosti nisu zna─Źajni samo zbog procjene broja preminulih od bolesti COVID-19 kojima zaraza nije ustanovljena za ┼żivota, ve─ç i zbog procjene promjene broja preminulih od drugih uzroka, a vezano uz ote┼żanu i smanjenu dostupnost zdravstvenih usluga tijekom ┼íiroke provedbe ograni─Źavaju─çih epidemiolo┼íkih mjera.

Procjenu vi┼íka smrtnosti se izvodi iz podataka o smrtnosti koje u Hrvatskoj prikuplja, obra─Ĺuje, objavljuje i prodaje Dr┼żavni zavod za statistiku. Nije poznato je li u─Źinjena ikakva analiza vi┼íka smrti. (+ Capak je spominjao taj pojam, ali ne i analizuÔÇŽ)

Predvi─Ĺanje tijeka epidemije

(ÔÇŽ) Preslikavanje propocija iz Italije, Bero┼íeve tablice, Capakovo spominjanje modeliranja,ÔÇŽ

Serološka ispitivanja opće populacije

Za razliku od molekularnog, serolo┼íkim ispitivanjem uzoraka se potvr─Ĺuje prisustvo antigena ili antitijela SARS-CoV-2 virusa, njegova primjena zahtijeva manje vremena i manje optere─çuje laboratorijske kapacitete, ali ima i odre─Ĺena dijagnosti─Źka ograni─Źenja i smanjenu pouzdanost.

Do sredinje travnja povremeno se spominjalo da ─çe se serolo┼íke testove eksperimentalno koristi u kontekstu ispitivanja njihove kvalitete i pouzdanosti. Namjena njihove namjeravane primjene u budu─çnosti bila je dvojaka: (1) u svrhu ispitivanja ra┼íirenosti virusa u populaciji, (2) kao point-of-care testovi u bolnicama i domovima za starije (npr. 18. travnja). Rok ─îivljak, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr.┬áFran Mihaljevi─ç, izjavio je 20. travnja da su se serolo┼íka istra┼żivanja ÔÇťprakti─Źki ve─ç po─Źela provoditiÔÇŁ. Ravnatelj HZJZ Capak je 20. travnja najavio da ─çe prva serolo┼íka studija koju ─çe se provesti uklju─Źiti ÔÇť1100 ispitanikaÔÇŁ, ali nije naveo o kojoj ─çe se populaciji raditi. Capak je 22. travnja pojasnio da ─çe se radi o manje pouzdanom ispitivanju op─çe populacije i da je ve─ç odre─Ĺeno kako ─çe biti provedeno, opisuju─çi ga kao ÔÇťkratkotrajno i brzoÔÇŁ, navode─çi da ─çe ÔÇťuzorak biti stratificiran po dobi i spolu koliko god je to mogu─çeÔÇŁ, da je ÔÇťbitno da u uzorku budu ljudi koji imaju jednaki rizik oboljevanja od koronavirusne infekcije naprosto zato da mo┼żemo procijeniti realno na tih svega 1000-1100 ispitanika koliko je otprilike ljudi ima IgG antitijela, odnosno koliko je preboljelo koronavirusnu infekcijuÔÇŁ. Dodao je da ─çe se tek kasnije provesti opse┼żnija istra┼żivanja kojima ─çe se dobiti puno bolji uvid u stanje u op─çoj populaciji i kojima je zami┼íljeno u─Źiniti i procjenu na subpopulacijama zdravstvenih djelatnika i djelatnika/korisnika domova za starije.

Kršenje epidemioloških mjera

SCZ-RH je povremeno objavljivao podatak o broju dojava o mogu─çem kr┼íenju mjere tzv. samoizolacije i podatak o broju utvr─Ĺenih kr┼íenja te mjere (npr. 30. o┼żujka, 2. travnja). Prema proceduri, policija je dostavljala podatke o utvr─Ĺenom kr┼íenju mjera sanitarnoj inspekciji Dr┼żavnog inspektorata koji bi nakon izvr┼íenog nadzora prekr┼íiteljima uru─Źio prekr┼íajni nalog. Podaci o broju prekr┼íajnih naloga su sporadi─Źno objavljivani (npr. 16. o┼żujka).

Podaci o kr┼íenju ostalih mjera (otvoreni ugostiteljski objekti, okupljanja ve─çeg broja osoba, itd.) su tako─Ĺer sporadi─Źno objavljivani od strane SCZ-RH ili lokalnih sto┼żera civilne za┼ítite. Ponekad je objavljivan op─çenit podatak o broju policijskih postupanja vezanih uz epidemiju COVID-19 (npr. ÔÇťoko 2000 postupanja oko koronavirusa dnevnoÔÇŁ, 30. o┼żujka), a ponekad su ti podaci detaljnije razlagani (npr. ÔÇťDjelatnici policije, u zadnja 24 sata, bili su na 41 adresi osoba koje se nalaze u samoizolaciji. Jedan od njih nije bio kod ku─çeÔÇŽ Na prometnim punktovima, kontrolirano je 2.897 vozila u kojima je bilo 3.639 osoba. Njih 12 nije imalo propusniceÔÇŽÔÇŁ, 16. travnja).

Propusnice

Propusnice za ulazak i izlazak s podru─Źja prebivali┼íta ili stalnog boravka su odre─Ĺene Odlukom o zabrani napu┼ítanja mjesta prebivali┼íta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj od 23. o┼żujka i njenim naknadnim izmjenama od 1. travnja i 8. travnja, te kasnijim izmjenama u kontekstu ubla┼żavanja mjera.

Podatak o broju izdanih e-propusnica objavljivan je uglavnom redovito u priop─çenjima SCZ-RH (npr. 2. travnja), povremeno razlo┼żen prema izdavatelju (poslodavci, sto┼żeri CZ, lije─Źnici, tijela dr┼żane uprave), a pru┼żan je i podatak o broju odbijenih zahtjeva (npr. 7. travnja, 9. travnja), povremeno uz dopunu radi li se o odbijanju zbog administrativnih razloga ili izre─Źenih mjera (npr. 6. travnja).

Repatrijacijski postupak

Organizirani repatrijacijski postupak u okolnostima epidemije COVID-19 ozna─Źava dobrovoljni povratak hrvatskih gra─Ĺana iz drugih dr┼żava na podru─Źje Republike Hrvatske u organizaciji dr┼żavnih slu┼żbi, prvenstveno ministarstva nadle┼żnog za vanjske poslove. Mediji su zabilje┼żili nekoliko takvih povrataka, na primjer iz Italije 6. travnja, iz Tirola i Vorarlberga u vi┼íe navrata. iz Portugala, ┼ápanjolske, Italije i ┼ávedske, pri ─Źemu je u pravilu navo─Ĺen ukupan broj povratnika, povremeno razlo┼żen prema dr┼żavama iz kojih se vra─çaju.

Podaci o repatrijaciji su povremeno objavljivani od strane SCZ-RH (npr. 16. travnja), razla┼żu─çi broj osoba koje su vra─çene u Hrvatsku od broja onih koji jo┼í ─Źekaju na povratak, te dodatno prema zemljopisnom odre─Ĺenju. Ministarstvo vanjskih poslova je ovim obrascem prikupljalo podatke od osoba koje su imale namjeru vratiti se u Hrvatsku, uklju─Źuju─çi podatak o dr┼żavi u kojoj se trenutno nalaze.

Pozivni centri i aplikacije na dru┼ítvenim mre┼żama

Pozivni centar 113 posve─çen ÔÇťsvim pitanjima vezanim uz koronavirusÔÇŁ pokrenut je 19. o┼żujka. Prema priop─çenju SCZ-RH, tim su putem ÔÇťbrojni lije─Źnici i stru─Źnjaci volonteri iz sustava zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske gospodarske komore i civilne za┼ítiteÔÇŁ odgovarali na pozive gra─Ĺana. Podatak o ukupnom broju poziva objavljen je 27. o┼żujka.

HZJZ je po─Źetkom travnja ÔÇťomogu─çio chatbot komunikaciju korisnika i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvoÔÇŁ. Nije poznato je li objavljen broj korisnika aplikacije.

Pod vodstvom Ministarstva uprave i uz ┼íiroku promid┼żbenu podr┼íku Vlade RH 14. travnja je pokrenut ÔÇťAndrija, prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa na WhatsAppu u HrvatskojÔÇŁ. Dana 15. travnja je objavljen broj korisnika ove aplikacije i postotak zadovoljnih korisnika.

Nabava i distribucija medicinske opreme

U vi┼íe navrata se priop─çavalo o nabavci medicinske opreme iz inozemstva. Na primjer, 30. o┼żujka je priop─çeno da je ÔÇťHrvatska Vlada dogovorila nabavku 250 respiratora koji ─çe sukcesivno dolaziti u HrvatskuÔÇŁ, 29. o┼żujka je objavljena vijest o dopremi ÔÇť12,5 tona medicinske opreme iz KineÔÇŁ, 12. travnja o dopremi ÔÇť60 tona za┼ítitne opremeÔÇŁ. Priop─çavalo se i o distribuciji medicinske i za┼ítitne opreme, na primjer 31. o┼żujka o prijevozu ÔÇťopreme iz FrankfurtaÔÇŁ i njenoj raspodjeli korisnicima na terenu. Nije poznato jesu li objavljeni skupni i detaljni podaci o nabavi i raspodjeli medicinske i za┼ítitne opreme. Ministar Bero┼í je 25. travnja uputio da su informacije o tro┼íku i na─Źinu ugovaranja ovih nabavki u nadle┼żnosti ministarstva zadu┼żenog za gospodarstvo.

Donatorska akcija ÔÇťHrvatska protiv koronavirusaÔÇŁ

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 24. o┼żujka 2020. donijela Odluku o otvaranju ra─Źuna za donacije financijskih sredstava u akciji ÔÇťHrvatska protiv koronavirusaÔÇŁ. Objavljena su izvje┼í─ça o prikupljenim sredstvima, na primjer 6. travnja. Nije poznato jesu li objavljeni podaci o na─Źinu tro┼íenja tih sredstava.

Dostupnost zdravstvenih usluga

U svojim godi┼ínjim izvje┼ítajima HZZO objavljuje podatke o broju posjeta ordinacijama primarne zdravstvene za┼ítite (op─ça/obiteljska medicina, dentalna za┼ítita, za┼ítita pred┼íkolske djece, za┼ítita ┼żena, preventivno odgojne mjere), broju recepata, slu─Źajevima bolni─Źkog lije─Źenja (akutni, kroni─Źni) i jo┼í neke podatke. Tijekom epidemije smanjila se dostupnost zdravstvenih usluga, ali HZZO nije objavljivao podatke iz kojih bi se moglo o─Źitati razmjer tog smanjenja. Ministar zdravstva je povremeno navodio op─çe ocjene tog razmjera, vjerojatno na temelju izvje┼ítaja koje HZZO dostavlja ministarstvu, no oni nisu javno objavljeni.

Ekonomsko stanje i mjere

Porezna uprava je na svojim internetskim stranicama redovito objavljivala podatke o broju i iznosu fiskaliziranih ra─Źuna u tjednim izvje┼ítajima ÔÇťInformacije iz sustava fiskalizacijeÔÇŁ: 5. o┼żujka, 18. o┼żujka, 25. o┼żujka, 1. travnja, 8. travnja, 15. travnja, 22. travnja, itd.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetni┼ítva i obrta u suradnji s HAMAG-BICRO uvelo je financijski instrument ÔÇťCOVID-19 zajamÔÇŁ koji je ÔÇťnamijenjen osiguranju dodatne likvidnosti mikro, malih i srednjih poduze─ça koja su pogo─Ĺena pandemijom koronavirusaÔÇŁ. Nije poznato jesu li objavljena izvje┼í─ça o broju prijava i realizaciji.

Hrvatska udruga banaka je 16. travnja objavila podatke o broju zahtjeva za mjerom odgode pla─çanja kredita.

Nasilje u obitelji

Ministar Bo┼żinovi─ç je naveo da policijska statistika ne pokazuje porast slu─Źajeva obiteljskog nasilja (ÔÇŽ)

Posebne napomene

Podaci na razini gradova/op─çina

Epidemiolo┼íki podaci na razini gradova/op─çina nisu bili sustavno dostupni. Ravnatelj HZJZ Capak je 11. travnja izjavio: ÔÇťMi imamo bazu podataka s adresama i OIB-ima, dakle nama nije nikakav problem napraviti to po gradovima. Smatrali smo da nije potrebno, radimo to po ┼żupanijama i analiziramo brojke na dnevnoj baziÔÇŁ, u nastavku donekle impliciraju─çi da se podatke po gradovima/op─çinama ne objavljuje kako bi se izbjegla stigmatizacija zara┼żenih u manjim mjestima. S druge strane, neki ┼żupanijski sto┼żeri civilne za┼ítite redovito objavljuju podatke iz pojedinih gradova/op─çina (npr. sto┼żer Krapinsko-zagorske ┼żupanije, 12. travanj) ili s podru─Źja nadle┼żnih ispostava ┼żupanijskih Zavoda za javno zdravstvo (npr. sto┼żer Zagreba─Źke ┼żupanije, 14. travnja).

Objava istaknutih grafikona

Istaknute osobe povezane sa SCZ-RH i drugi dionici su povemeno na dru┼ítvenim mre┼żama, konferencijama za medije ili putem izravne dostave medijima objavljivali grafikone statisti─Źkih podataka. Me─Ĺu njima su posebno sporni grafikoni koji prikazuju me─Ĺunarodne usporedbe, a ─Źijom se objavom ┼żeljelo potvrditi uspjeh Hrvatske u obuzdavanju nekontroliranog razvoja epidemije. Odabir pokazatelja i dr┼żava koje se uspore─Ĺivalo, ali i tuma─Źenja prikazanih podataka, izazivala su prijepore. Na primjer, jedan od tih grafikona, onaj kojeg je objavio i protuma─Źio savjetnik premijera Zvonimir Frka Pete┼íi─ç, izazvao je kra─çu polemiku Ivana ─Éiki─ça i Igora Rudana u Ve─Źernjem listu. ─Éiki─ç je 8. travnja apelirao na Frka Pete┼íi─ça da ne politizira tuma─Źanje podataka i dodao da je ovaj, ÔÇťgovore─çi o hrvatskim brojkama, pokazao da to nije njegova struka i nije to znao dobro prezentiratiÔÇŁ, odnosno da je poku┼íao ÔÇťhvaliti Vladu i pokazivati da smo mi na vrhu svijeta, a stvarno nismoÔÇŁ. Na to je 9. travnja reagirao Rudan tvrdnjom da Frka Pete┼íi─ç ÔÇťnije u─Źinio metodolo┼íku pogre┼íku kada je uspore─Ĺivao razli─Źite zemljeÔÇŁ, a ─Éiki─ç je 10. travnja dodatno pojasnio svoje primjedbe, dodaju─çi da kao znanstvenik mo┼że ÔÇťstru─Źnije interpretirati ove znanstvene podatke nego gospodin Frka Pete┼íi─ç koji je magistar geopolitike i karijerni diplomatÔÇŁ.

(ÔÇŽ) Capakovo mahanje papirima na presici.

U nastavku slijedi popis istaknutih grafikona:

Nekonzistentni podaci

Pra─çenje osnovnih statisti─Źkih podataka o epidemiji bilo je od po─Źetka obilje┼żeno kakofonijom stvorenom odstupanjima brojeva koje su dnevno objavljivali SCZ-RH i lokalni, ┼żupanijski sto┼żeri civilne za┼ítite. Nu─Ĺena su suprotstavljena poja┼ínjenja iz kojih nije bilo potpuno jasno ┼íto je uzrok tim odstupanjima (npr. ranije spomenute izjave: ┼Żeki─ç 3. travnja, Capak 11. travnja), a nakon ponovljenih upita ministar Bero┼í je 21. travnja izjavio: ÔÇťPodaci na nivou Republike Hrvatske se analiziraju i objedinjuju u 12:45. Ti podaci nam dolaze iz svih zdravstvenih ustanova koje lije─Źe ove bolesnike, iz HZJZ, te iz HZZO. Imamo odre─Ĺeno vrijeme za analizu i te objedinjene podatke prezentiramo vama na konferenciji za medije u 14 sati. I tako to radimo iz dana u dan. Drugi, lokalni sto┼żeri imaju svoja 24-satna razdoblja, nekima je to od 10 do 10, nekima od 16 do 16. Prema tome, ta razlika u broju oboljelih i drugih osoba se odnosi na te razli─Źite periode. Ono ┼íto od po─Źetka ┼żelimo biti: transparetni, to─Źni i egzaktni.ÔÇŁ Nejasno je zbog ─Źega SCZ-RH, usprkos svjesnosti o postojanju problema, nije primjereno uredio ovo podru─Źje nesporazuma, imaju─çi u vidu da je izmjenama Zakona o sustavu civilne za┼ítite od 18. o┼żujka dobio ovlast ÔÇťdonositi odluke i upute koje provode sto┼żeri civilne za┼ítite jedinica lokalne i podru─Źne (regionalne) samoupraveÔÇŁ u cilju ÔÇťujedna─Źavanja postupanja pravnih osobaÔÇŁ.

Zabilje┼żena su i odstupanja koja se vjerojatno mo┼że pripisati slu─Źajnim pogre┼íkama, ali je na ┼żalost uo─Źljivo da ih se izbjegavalo priznati. Na primjer, SCZ-RH je 15. travnja na konferenciji za medije objavio da je u Hrvatskoj preminulo tri osobe, iako su preminule dvije, a tu se pogre┼íku potiho ispravilo na stranici Koronavirus hr (verzija 1, verzija 2), ostala je neispravljena na stranici HZJZ, a vi┼íak od jedne preminule osobe u evidenciji ECDC je dva dana kasnije ispravljen umanjivanjem broja preminulih toga dana. Pogre┼íka nije spomenuta na idu─çim konferencijama za medije SCZ-RH, ba┼í kao ┼íto nije ispravljen ni ranije spomenuto pogre┼íno izvo─Ĺenje podatka o broju aktivnih slu─Źajeva od 20. travnja.

(ÔÇŽ) Odstupanje podataka po ┼żupanijama od ukupnog broja (na Koronavirus.hr).

Nekonzistentni principi

Za┼ítita osobnih podataka kod objave potvr─Ĺenih slu─Źajeva, umrlih:

(ÔÇŽ) Markoti─ç, iznimno navo─Ĺenje dobnog raspona preminule osobe umjesto to─Źne godine ro─ĹenjaÔÇŽ

(ÔÇŽ) Capak je 13. travnja imenovao dom za starije i nemo─çne na podru─Źju op─çine Seget, a 15. travnja je odbio imenovati istovrsnu ustanovu iz Zagreba.

Zaklju─Źak i preporuke

Sveukupan dojam o pripremljenosti, ali i spremnosti stru─Źnih i dr┼żavnih tijela da javnosti pru┼że kvalitetne epidemiolo┼íke i druge statisti─Źke podatke o tijeku epidemije COVID-19 u Hrvatskoj te┼íko mo┼że biti povoljno ocijenjen. Za razliku od mnogih drugih dr┼żava, ve─çih i manjih prema broju stanovnika, ja─Źe ili slabije pogo─Ĺenih iznenadnim razvojem doga─Ĺaja, a koje su javnosti omogu─çile izravno, cjelovito i precizno pra─çenje tijeka epidemije i njenih ┼íirih dru┼ítvenih posljedica, Hrvatska je u tom pogledu podbacila.

Posebno je zabrinjavaju─çe kako je u tom smislu postupao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, stru─Źna ustanova koja obavlja zna─Źajnu javnozdravstvenu djelatnost. Stavimo li na stranu da HZJZ nije imao kapaciteta javnosti pravovremeno pru┼żiti cjelovite i upotrebljive statisti─Źke podatke o tijeku epidemije, ostaje ─Źinjenica da prvih tjedana nije imao kapaciteta isto pru┼żiti ni donosiocima odluka u nastaloj kriznoj situaciji. Izjava ravnatelja HZJZ, dana u petom tjednu od pojave prvog zabilje┼żenog slu─Źaja COVID-19 u Hrvatskoj, kako se informacije o zbirnom stanju hospitaliziranih bolesnika izmjenjuje telefonskim putem, dovoljno oslikava tu ─Źinjenicu.

Dodatni razlog za zabrnutost je pitanje nezavisnosti HZJZ kao stru─Źnog tijela od kojeg se o─Źekuje da djeluje bez podlaganja politi─Źkim i strana─Źkim interesima. Ovaj se problem mo┼że sagledati s raznih strana, a postupanje u pogledu pru┼żanja cjelovitih epidemiolo┼íkih podataka javnosti je prili─Źno znakovito. Ubrzo nakon po─Źetka epidemije u Hrvatskoj, javna vidljivost primarnog izvora epidemiolo┼íkih podataka je ograni─Źena, umjesto da se pro┼íiri, ┼íto je u─Źinjeno najprije prepu┼ítanjem njihove objave Sto┼żeru civilne za┼ítite Republike Hrvatske, mje┼íovitom politi─Źko-stru─Źnom tijelu, a ubrzo nakon toga prepu┼ítanjem Vladi RH da to ─Źini kroz sustav obavje┼ítavanja kojim se informaciju vi┼íe nastojalo kontrolirati nego pro┼íiriti. Kad je objava preuzeta od strane sustava pod neposrednom kontrolom Vlade RH, podaci su postali promid┼żbeno oru─Ĺe, a ne slobodna informacija. Obilje┼żja te promid┼żbe, poput njenih politi─Źkih i strana─Źkih ciljeva, uprezanja u diskurs samohvale ili podcjenjiva─Źki odnos prema gra─Ĺanima nisu predmet ovog osvrta, no zaslu┼żuju spomen.

S obzirom da nas prije ili kasnije ─Źeka jo┼í jedna epidemija zarazne bolesti, uputno je dati dvije temeljne preporuke. Prvo, dobra praksa ve─çine dr┼żava i me─Ĺunarodnih organizacija nala┼że pravodobnu i preglednu objavu svih primarnih podataka i izvedenih pokazatelja od zna─Źaja za sagledavanje stvarnog stanja. Drugo, informacijsko doba u kojem ┼żivimo nala┼że da se te podatke objavljuje u obliku pogodnom za ponovnu upotrebu, kako bi se omogu─çilo njihovo maksimalo iskori┼ítavanje.

Konkretno:


  1. Jutarnji list je 22. travnja prenio ovu izjavu Miroslava Venusa iz ┼żupanijskog ZJZ Viroviti─Źko-podravske ┼żupanije: ÔÇťPrije svega ┼żelim jasno re─çi da nemamo pet novooboljelih nego pet novozara┼żenih osoba. Naime, kod zaraznih bolesti je bitna razlika je li netko bolestan i ima simptome bolesti ili je samo zara┼żen, dakle nosi uzro─Źnike bolesti, ali nema ispljene klini─Źke znakove. Ovdje se dakle radi o novozara┼żenima.ÔÇŁ. Razlikovanje oboljelih i onih bez simptoma nije bilo dostupno u slu┼żbenim statistikama.Ôćę

  2. Na primjer, sto┼żer civilne za┼ítite Vara┼żdinske ┼żupanije je 15. travnja objavio da se ÔÇťstatisti─Źki Vara┼żdinskoj ┼żupaniji i dalje pribrajaju dodatne tri osobe koje ovdje imaju prijavljeno mjesto prebivali┼íta, ali ┼żive u Zagrebu, gdje su i testirani i tamo se lije─ŹeÔÇŁ.Ôćę

  3. Na ovaj zaklju─Źak navodi izjava Ivana Lipovca, epidemiologa iz Krapinsko-zagorske ┼żupanije, da se pacijenti tek po otpustu iz bolnica vode po mjestu prebivali┼íta. On je 17. travnja izjavio, govore─çi o pacijentima otpu┼ítenim iz Specijalne bolnice za rehabilitaciju u Stubi─Źkim tolicama, da ÔÇť(ÔÇŽ) s obzirom da su otpu┼íteni ku─çama, pa i ako su razvili simptome i imaju pozitivne testove, ulaze u statistiku oboljelih prema mjestu prebivali┼ítaÔÇŁ, iz ─Źega slijedi da bi ih se vodilo prema mjestu lije─Źenja da nisu bili otpu┼íteni iz bolnice.Ôćę

  4. Podatak o broju testiranih uzoraka tek neizravno govori o opsegu testiranja u populaciji. U pravilu, prema prvotnom kriteriju za otpust oboljelih, svaka osoba je testirana najmanje tri puta: jednom kod potvrde i dvaput pri otpustu. Broj testiranja kod pojedinog potvr─Ĺenog slu─Źaja zaraze mo┼że biti i ve─çi, no nejasno je u kojem se trenutku i koliko sustavno po─Źelo primjenjivati druga─Źiji kriterij otpusta koji ne zahtijeva dva negativna testa, a ┼íto dovodi do manjeg broja provedenih testova po osobi.Ôćę

  5. Tatjana Nemeth Bla┼żi─ç iz HZJZ je pribli┼żno 25. travnja poja┼ínjavala da se ÔÇťmjere zdravstvenog nadzora u obliku samoizolacije odnosno ku─çne karantene u vlastitom domu (ÔÇŽ) primjenjuje na zdrave osobe (osobe bez znakova/simptoma bolesti i koje nemaju laboratorijski potvr─Ĺenu infekciju)ÔÇŁ, dodatno poja┼ínjavaju─çi na koga se sve odnosi ÔÇťku─çna izolacijaÔÇŁ, pri ─Źemu pojmovi nisu jasno razlu─Źeni.Ôćę

  6. Na primjer, Tportal.hr je 16. o┼żujka objavio galeriju fotografija uz napomenu da su ÔÇťulice hrvatskih gradova puste, a kafi─çi sve prazniji. ─îini se da gra─Ĺani kona─Źno postaju svjesni va┼żnosti samoizolacije uslijed epidemije koronavirusaÔÇŁ, Index.hr je 17. travnja prenio da je poznata pjeva─Źica ÔÇťotkrila kako izgleda njena dnevna rutina u samoizolacijiÔÇŁ, a Gloria.hr 17. o┼żujka donosi reporta┼żu ÔÇťkako poznate mame krate vrijeme u samoizolacijiÔÇŁ, itd.Ôćę

  7. Svrha tercijarnih centara isprva je ostala nejasna, dopu┼ítaju─çi pretpostavku da su predvi─Ĺeni za lak┼íe oboljele pacijente, ali se kasnije doznalo da su lak┼íe oboljeli slani na ku─çno lije─Źenje, ┼íto se prvotno izbjeglo pojasniti. Slanje lak┼íe oboljelih ku─çama, me─Ĺutim, nije bilo pravilo u svim dijelovima Hrvatske. Dino Kozlevac iz sto┼żera civilne za┼ítite Istarske ┼żupanije izjavio je 16. o┼żujka da ÔÇťu Istri nema ku─çne njege oboljelihÔÇŁ, ┼íto je bilo klju─Źno za gotovo potpuno zaustavljanje epidemije na tom izlo┼żenom podru─Źju.Ôćę

  8. U objavi iz vremena sezone gripe 2016/7. godine HZJZ je naveo da u EuroMOMO mre┼żi sudjeluju ÔÇťzemlje koje imaju informati─Źku infrastrukturu za pravovremeno pra─çenje smrtiÔÇŁ, iz ─Źega slijedi da HZJZ nije raspolagao takvom informati─Źkom strukturom.Ôćę