Broj novopotvrđenih slučajeva zaraze SARS-CoV-2 virusom kojeg dnevno objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo uobičajno se koristi kao pokazatelj tijeka COVID-19 epidemije, iako taj podatak ne govori o trenutku kada je došlo do zaraze već isključivo o trenutku potvrde zaraze. Prije negoli će pojedinoj osobi zaraza biti potvrđena, osoba tipično prolazi kroz nekoliko koraka: od trenutka zaraze proći će određeno vrijeme do pojave simptoma, od pojave simptoma osoba će vjerojatno neko vrijeme odgađati odlazak na liječnički pregled, od liječničkog pregleda u pravilu će proći kraće vrijeme dok pristupi testiranju na kojeg je upućena, a od trenutka uzimanja uzoraka prilikom testiranja proći će neko vrijeme dok pristignu rezultati testa.
Uz svaki od opisanih koraka veže se određeno razdoblje koje doprinosi kašnjenju potvrde zaraze u odnosu na stvarni trenutak zaraze. Koliko iznosi to razdoblje, od koraka do koraka i sveukupno, nije poznato. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nije objavio, a možda ni ne raspolaže podacima o vremenu koje protekne od pojave simptoma, liječničkog pregleda i testiranja do konačne laboratorijske potvrde, a vrijeme od trenutka zaraze do pojave simptoma može se tek okvirno statistički procijeniti, odnosno s manjom ili većom sigurnošću izvesti iz podataka prikupljenih epidemiološkim izvidima.
Ukupno vrijeme koje protekne između pojedinih koraka od zaraze do njene potvrde može se približno procijeniti pomoću slučajnih raspodjela koje odgovaraju određenim pretpostavkama. Na primjer, moguće je pretpostaviti da od uzimanja uzorka do njegove laboratorijske obrade u pravilu protekne najviše jedan dan, a samo iznimno više od toga. Moguće je pretpostaviti i da od prvog liječničkog pregleda do dolaska zaražene osobe na testiranje protekne dan, dva ili možda tri, a samo rijetko više od toga. Razdoblje od pojave simptoma do dolaska na liječnički pregled vjerojatno traje nešto dulje jer zavisi o razvoju bolesti u svakom pojedinom slučaju, odnosno o procjeni zaražene osobe kada je trenutak da simptome prijavi liječniku ili epidemiologu. Razdoblje inkubacije bolesti, od trenutka zaraze do pojave prvih simptoma, prema određenim istraživanjima očekivano traje u prosjeku pet do šest dana, a može trajati do dva tjedna.
Pretpostavljene raspodjele trajanja razdoblja između ovih koraka, kao i raspodjela ukupnog kašnjenja od vjerojatnog trenutka zaraze do njene potvrde, prikazane su na slici 1. Sveukupno, uz navedene pretpostavke, podaci o novopotvrđenim slučajevima zaraze u prosjeku kasne oko dva tjedna za stvarnim trenutkom zaraze.
Slika 1: Pretpostavljeno kašnjenje između pojedinih koraka i sveukupno kašnjenje od trenutka zaraze do njene laboratorijske potvrde. Prikazan je rezultat samo jedne realizacije slučajnih raspodjela.
Primijeni li se prethodne pretpostavke na dnevne brojeve zaraženih u Hrvatskoj, moguće je izvesti približnu krivulju koja umjesto trenutka potvrde prikazuje približni trenutak zaraze. Rezultat ovog izvođenja prikazan je na slici 2. Razvoj epidemije COVID-19 u Hrvatskoj tada je pomaknut 15-ak dana unazad, odnosno prvi slučajevi se javljaju vjerojatno već u prvoj polovici veljače umjesto na njenom kraju. Njihov broj postupno raste eksponencijalnom dinamikom približno do prvog tjedna ožujka, a ubrzo nakon toga počinje se smanjivati. Ovakav početni razvoj epidemije se čini vjerojatnijim usporedi li ga se s naglim porastom broja potvrđenih slučajeva koji je zabilježen 21. ožujka. Općenito, “skokovi” uzrokovani potvrdom većeg broja slučajeva u okolnostima pojačanog obuhavata testiranja ili otkrivanja novih žarišta zaraze su ublaženi kada se sagledava procjenu stvarnog trenutka zaraze. To vrijedi i za naglo povećanje broja potvrđenih slučajeva u vrijeme otkrivanja proboja u domove za starije i nemoćne početkom travnja i za porast od 8. svibnja kada su pristigli rezultati novootkrivenog žarišta na otoku Braču.
Slika 2: Razvoj epidemije COVID-19 u Hrvatskoj prema dnevnom broju slučajeva s obzirom na pretpostavljeni trenutak zaraze i objavljeni trenutak potvrde zaraze.
Razlika između trenutka zaraze i njene zakašnjele povrde može imati značaj pri sagledavanju učinka restriktivnih epidemioloških mjera. Je li eksponencijalni rast broja novozaraženih zaustavljen zabranom putovanja izvan mjesta prebivališta i stalnog boravišta, ograničavanjem rada trgovina, ugostiteljskih objekata, zadržavanja na ulicama i javnim mjestima, obustavljanjem javnog prometa, zatvaranjem odgojno-obrazovih ustanova i sličnim mjerama? To je teško procijeniti, no uzima li se pritom u obzir podatak o dnevnom broju potvrđenih slučajeva, a propušta uvažiti kašnjenje za stvarnim trenutkom zaraze, izlaže se opasnosti od pogrešnog zaključka. Na primjer, na slici 3. prikazane su krivulje pomičnih petodnevnih prosjeka broja slučajeva s obzirom na datum zaraze i njene potvrde. Okomitom linijom naznačen je 23. ožujak, dan kada je Stožer civilne zaštite RH zabranio napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka; nekoliko dana ranije, od 19. do 21. ožujka, donesene su mjere obustave javnog prometa, zatvaranja dječjih i sportskih igrališta, ograničenja pri sklapanju braka i životnog partnerstva i održavanju pogreba, ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja, ograničavanja zadržavanja na ulicama i javnim mjestima i druge mjere.
Razmatra li se učinak donošenja tih mjera prema dinamici promjene dnevnog broja potvrđenih slučajeva, može se zaključiti da su upravo one zaslužne za zauzdavanje eksponencijalnog rasta. Promotri li se, međutim, kretanje pretpostavljenog broja stvarno zaraženih slučajeva, može se zaključiti da je eksponencijalni rast zaustavljen i prije donošenja tih mjera, vjerojatno zbog povećane svjesnosti građana o opasnosti od nepoznate zarazne bolesti i prihvaćanja preporuka pridržavanja higijenskih mjera, ograničenog kretanja i fizičkog distanciranja s kojima su bili upoznati u prethodnom razdoblju. Također se može zaključiti da su restriktivne mjere vjerojatno doprinjele daljnjem ubrzanom smanjenju broja zaraženih osoba.
Naravno, ovdje prikazani tijek epidemije s obzirom na trenutak zaraze tek je simulacija na temelju određenih pretpostavki o protoku vremena između pojedinih koraka koji prethode potvrdi zaraze1. Uz drugačije pretpostavke i zaključak bi mogao biti nešto drugačiji, no razlika između trenutka zaraze i njene potvrde nesumnjivo postoji i stoga učinak epidemioloških mjera na razvoj epidemije treba pažljivo razmatrati s obzirom na različite dostupne pokazatelje njena tijeka.
Slika 3: Razvoj epidemije COVID-19 u Hrvatskoj prema petodnevnom pomičnom prosjeku dnevnog broja slučajeva s obzirom na pretpostavljeni trenutak zaraze i objavljeni trenutak potvrde zaraze. Okomita linija označava trenutak uvođenja zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravišta (23. ožujak).