Objektivno sagledavanje rodnog jaza u pla─çama

(6) 2018/11/11

Prevladavaju─çi narativ

Proteklog tjedna je predstavljen projekt ÔÇťJednaka prava ÔÇô jednake pla─çe ÔÇô jednake mirovineÔÇŁ kojeg po─Źinje provoditi ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u suradnji s Institutom za dru┼ítvena istra┼żivanja, udrugom CESI ÔÇô Centar za edukaciju, savjetovanje i istra┼żivanje, Sindikatom umirovljenika Hrvatske i Institutom za ravnopravnost mu┼íkaraca i ┼żena iz Belgije, a projekt podr┼żavaju i Dr┼żavni zavod za statistiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo uprave. Pravobraniteljica Vi┼ínja Ljubi─Źi─ç tom je prilikom navela da je, prema podacima Dr┼żavnog zavoda za statistiku za 2015. godinu, prosje─Źna mjese─Źna bruto pla─ça ┼żena u Hrvatskoj iznosila 7.471 kn, dok je za mu┼íkarce iznosila 8.422 kn, ┼íto zna─Źi da su ┼żene zara─Ĺivale 11,3% manje nego mu┼íkarci. Pravobraniteljica je dodala da ve─ç dulje vrijeme ukazuje bi se ovakve statisti─Źke podatke moglo tuma─Źiti kao ÔÇťrezultat vertikalne segregacije, odnosno situacije da se ┼żene u spomenutim (slabije pla─çenim, op.a.) podru─Źjima djelatnosti tradicionalno zapo┼íljavaju na hijerarhijski ni┼żim pozicijama koje su povezane s ni┼żom zaradomÔÇŁ.

Mediji su prenijeli njene rije─Źi isti─Źu─çi podatak o nejednakom iznosu pla─ça i ne upu┼ítaju─çi se u ozbiljnije poja┼ínjavanje pojave. ÔÇťMu┼íkarac u Hrvatskoj zaradi pla─çu i pol vi┼íe od ┼żeneÔÇŁ, podu─Źili su ─Źitatelje i dodatno im pro┼íirili pogled u svijet papagajski1 prenose─çi jo┼í jedan podatak kojeg je na predstavljanju projekta iznijela izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Irena Petrijev─Źanin Vuksanovi─ç o tome da ┼żene u ┼ávicarskoj ÔÇťzara─Ĺuju 20 posto manje za isti posao samo zato jer su ┼żeneÔÇŁ, kao i njenu napomenu da Hrvatska ima isti problem kao i dobar dio dr┼żava Europske unije.

U izvje┼ítajima s predstavljanja projekta je spomenuto i da je kazali┼ína trupa pod vodstvom Marija Kova─Źa i Petre Radin izvela manji igrokaz kojim se problematiziralo ÔÇťneravnopravne koristi koju ┼żene i mu┼íkarci u┼żivaju kao rezultate svog rada, a pro─Źitano je i pismo ┼żene sa ┼íestero djece koja ukazuje na sve konkretne probleme neravnopravnog vrednovanja ┼żenskog rada na tr┼żi┼ítu radaÔÇŁ.

Zaposlene ┼żene, pomislit ─çe dobronamjerni primatelj svih ovih navoda, svakako su u lo┼íijem polo┼żaju ako su lo┼íije pla─çene za rad na jednakim ili jednakovrijedim poslovima nego mu┼íkarci. Statistika nam tako pokazuje, a vjerojatno mu je poznat i anegdotalni primjer koji odgovara opisanom scenariju. Ne┼íto treba poduzeti da se polo┼żaj ┼żena u tom smislu popravi, a gotovo pola milijuna eura koje je Europska unija izdvojila za provo─Ĺenje ovog projekta bit ─çe korisno utro┼íen novac, zavr┼íit ─çe svoju misao.

Jednaka pla─ça za jednakovrijedan posao

U iznesenim tvrdnjama i cjelokupom narativu, me─Ĺutim, ┼íto┼íta je sporno. Nejednakost ┼żena i mu┼íkaraca u pla─çama koje primaju za jednakovrijedan posao ne mo┼że se valjano utvrditi iz statisti─Źkog podatka o razlici u prosje─Źnim pla─çama. Rije─Ź je o pokazatelju koji istovremeno odra┼żava mogu─çi u─Źinak rodne diskriminacije, ali i u─Źinak razlike u ostalim obilje┼żjima zaposlenih osoba koja su povezana s iznosom pla─çe. Na primjer, rade li mu┼íkarci na bolje pla─çenim poslovima nego ┼żene, prosje─Źna pla─ça mu┼íkaraca bit ─çe ve─ça od prosje─Źne pla─çe ┼żena, a da pritom uop─çe nije rije─Ź izravnoj diskriminaciji u smislu nejednake pla─çe za jednovrijedan posao. ┼Żene u tom slu─Źaju rade na poslovima koji su slabije vrednovani i to je neposredni uzrok njihove ni┼że prosje─Źne pla─çe2.

Izravni u─Źinak rodne diskriminacije nije mogu─çe valjano odrediti povr┼ínim o─Źitanjem razlike u prosje─Źnim pla─çama zaposlenih ┼żena i mu┼íkaraca, a pravo je pitanje je li uop─çe mogu─çe odrediti u─Źinak diskriminacije koji dovodi do nejednakih pla─ça za jednokovrijedan posao i, ako ipak jest mogu─çe, koji su bolji, a koji lo┼íiji na─Źini da ga se objektivno iska┼że. Prevladavaju─çim narativom koji je predstavljen na po─Źetku, na ┼żalost, u─Źinak tog oblika rodne diskriminacije je iskazan na lo┼í na─Źin, ┼íto je osnovna tema ovog osvrta.

Prethodno je korisno razjasniti i po mogu─çnosti usuglasiti neke temeljne pojmove, prije svega pretpostavku da jednakost u pravima ne podrazumijeva nu┼żno i jednakost u ishodima. Razli─Źiti ishodi mogu biti posljedica strukturnih utjecaja koji nisu nu┼żno povezani s nejednakostima u pravima, a ┼íira rasprava o izvori┼ítima nejednakih ishoda ÔÇô iako ─Źesto optere─çena razli─Źitim teorijskim i ideolo┼íkim polazi┼ítima ÔÇô nije besmislena. Me─Ĺutim, s obzirom da je ve─ç u nazivu spomenutog projekta nazna─Źeno da ┼żeli problematizirati jednakost u pravima, pla─çama i mirovinama, razumno je dopustiti da stanje u kojem sve osobe imaju jednaka prava mo┼że dovesti do stanja u kojem njihovi ishodi nisu jednaki, a da se pritom ne pribjegne zaklju─Źku da je za to nu┼żno odgovorna izravna diskriminacija u obliku nejednako pla─çenog jednakovrijednog rada. Politi─Źke smjernice Europske unije, uostalom, ne ciljaju prema jednakosti ishoda, ┼íto slijedi iz ─Źlanka 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji spominje tek na─Źelo jednakosti pla─çe za jednakovrijedan rad i druge oblike ravnopravnosti u radnom okru┼żenju.

Drugo, rodni jaz u pla─çama ima slo┼żene uzroke koji su povezani s mnogobrojnim, isprepletenim biolo┼íkim i dru┼ítvenim odrednicama. Ipak, oko tih uzroka ne postoji potpuno slaganje, a izvori neslaganja postaju razumljivi kada se razmotri razli─Źitost dvije temeljne vrste istra┼żiva─Źkog, spoznajnog pristupa3. Jedan pristup, onaj u kojem se poku┼íava prona─çi uzroke nekog u─Źinka, lako zapada u pote┼íko─çe jer se svakom uzroku mo┼że pretpostaviti neke druge uzroke, ┼íto dovodi do potencijalno beskona─Źnog razlaganja uzro─Źnog niza do mjere gdje vi┼íe nije mogu─çe objektivno utvrditi njihovu osnovanost. Drugi pristup je ograni─Źen utoliko ┼íto ne poku┼íava odjednom razmotriti cjelokupni uzro─Źni niz, ve─ç se zadr┼żava na davanju jasnog odgovora o u─Źinku pojedinog uzroka. Prvi pristup je zna─Źajan za izgradnju ┼íirih obja┼ínjenja dru┼ítvene zbilje, ali objektivna provjera pretpostavljenih uzro─Źnih obja┼ínjenja je mogu─ça samo u drugom slu─Źaju. U ovom osvrtu se rodnom jazu u pla─çama pristupa na ovaj drugi na─Źin, kao mogu─çem u─Źinku razlike u spolu zaposlenih osoba i ostalih njihovih obilje┼żja koja utje─Źu na visinu pla─çe.

Utvr─Ĺivanje u─Źinka rodne diskriminacije

Zaklju─Źivanje o u─Źinku rodne ili druge diskriminacije mora zadovoljiti iste uvjete kao i zaklju─Źivanje o u─Źinku uzro─Źno-posljedi─Źne veze izme─Ĺu bilo koje dvije pojave. Pitanje koje se pritom postavlja je sljede─çe: bi li ishod bio razli─Źit kada bi sve okolnosti osim spola osobe bile jednake? Na ovu vrstu pitanja mogu─çe je odgovoriti provo─Ĺenjem kontroliranog eksperimenta, no takva metoda nije primjenjiva zbog o─Źigledne nemogu─çnosti da eksperimentator mijenja spol pojedine osobe, poni┼íti njeno radno iskustvo, vjerno ga ponovno uspostavi u svemu osim u spolu i zatim bilje┼żi njene uzastopne ishode na tr┼żi┼ítu rada. Drugi bi na─Źin bio kada bi se ve─çem broju zaposlenih osoba po slu─Źaju pripisalo spol ÔÇô kao ┼íto se u biomedicinskim istra┼żivanjima po slu─Źaju odre─Ĺuje tko ─çe primiti lijek, a tko placebo ÔÇô i zatim o─Źitalo razliku u njihovim prosje─Źnim pla─çama. Naravno, ni ovakvo pripisivanje spola zaposlenim osobama nije izvedivo, ali situacija ipak nije bezizlazna jer postoje jo┼í neki na─Źini utvr─Ĺivanja uzro─Źno-posljedi─Źnih veza koji mogu biti primjenjeni pri utvr─Ĺivanju u─Źinka rodne diskriminacije.

Za valjani zaklju─Źak o uzro─Źno-posljedi─Źnoj povezanosti potrebno je osigurati ili se u ┼íto ve─çoj mjeri pribli┼żiti uvjetima kakve bi se, u teoriji, moglo posti─çi ─Źistim eksperimentalnim putem ÔÇô zaposlene osobe treba rasporediti u skupinu ┼żena i skupinu mu┼íkaraca po slu─Źaju, tako da sva ostala njihova obilje┼żja nemaju utjecaja na razvrstavanje u skupine. Tada bi o─Źitanje razlike u pla─çama pru┼żilo valjanu informaciju o u─Źinku razlike u spolu, a posredno ÔÇô uz pretpostavku da razlika u spolu sama po sebi ne utje─Źe na ishode ÔÇô pru┼żilo bi informaciju o u─Źinku diskriminacijskih praksi. Kada potpunu nezavisnost razvrstavanja u eksperimentalne skupine nije mogu─çe posti─çi, mora se zadovoljiti uvjetnom nezavisno┼í─çu s obzirom na zna─Źajna radna i osobna obilje┼żja pojedinaca. Drugim rije─Źima, u tom ÔÇťprirodnom eksperimentuÔÇŁ potrebno je na statisti─Źki na─Źin isklju─Źiti razlike ┼żena i mu┼íkaraca prema obilje┼żjima za koja se zna ili sumnja da mogu imati utjecaja na visinu pla─çe. Tek tada, usporedbom ishoda usporedivih skupina, mo┼że se o─Źitanu razliku u pla─çama u na─Źelu objektivno pripisati u─Źinku rodne diskriminacije u vidu nejednako pla─çenog jednakovrijednog rada.

Samo u na─Źelu jer, na ┼żalost, i dalje postoji bitno ograni─Źenje koje se ne smije zanemariti. Zna─Źajna obilje┼żja ─Źiji se utjecaj mo┼że statisti─Źki isklju─Źiti, a koja su istovremeno povezana s rodnim razlikama i iznosom pla─çe, obilje┼żja su koja su nam poznata i koja su mjerljiva, a preostaju ona koja nisu poznata ili nisu mjerljiva. Ova druga skupina nepoznatih i nemjerljivih obilje┼żja tako─Ĺer mo┼że biti odgovorna za o─Źitanu razliku u pla─çama, a ne postoji na─Źin da se njihov doprinos isklju─Źi ni opravdanje da se cjelokupni jaz u pla─çama pripi┼íe ba┼í u─Źinku rodne diskriminacije. U─Źinak diskriminacije stoga nije mogu─çe to─Źno izmjeriti, ali to ne zna─Źi da nema boljih i lo┼íijih na─Źina njegove procjene.

Razlaganje razlike u plaćama na objašnjeni i neobjašnjeni dio

Stru─Źna tijela Europske komisije su svjesna ─Źinjenice da pokazatelj razlike u prosje─Źnim pla─çama ┼żena i mu┼íkaraca nije dobar na─Źin izra┼żavanja mogu─çeg u─Źinka rodne diskriminacije. EUROSTAT je u tom smislu nedavno razmatrao statisti─Źku metodologiju kojom se odstupanje u iznosu pla─ça razla┼że na dva osnovna dijela. Prvi dio se odnosi na razliku u pla─çama koju se mo┼że objasniti prosje─Źnim razlikama u obilje┼żjima zaposlenih ┼żena i mu┼íkaraca, a koje se tuma─Źi kao rodnu segregaciju. Preostali, neobja┼ínjeni dio nije mogu─çe objektivno pripisati odre─Ĺenom uzroku, a on djelomi─Źno sadr┼żi nemjerene i nemjerljive u─Źinke rodne diskriminacije u smislu nejednakih pla─ça za jednakovrijedan posao. Metodologija i nalazi takvog pristupa opisani su radnom dokumentu ÔÇťRazlaganje neprilago─Ĺenog rodnog jaza u pla─çama na temelju podataka Ankete o strukturi primanjaÔÇŁ kojeg je EUROSTAT objavio 2018. godine.

Na opisani na─Źin je mogu─çe nepristrano procijeniti snagu utjecaja nekih mjerljivih oblika rodne nejednakosti na ukupnu nejednakost u pla─çama, isklju─Źuju─çi pritom prekrivaju─çi utjecaj drugih obilje┼żja koja su povezana s ishodom, a koja su razli─Źito zastupljena kod ┼żena i mu┼íkaraca. Utjecaj sektorske segregacije mogu─çe je ocijeniti putem informacije o zaposlenosti u razli─Źitim ekonomskim djelatnostima, utjecaj vertikalne segregacije putem informacije o vrsti zanimanja, a isto tako je mogu─çe objektivno razmotriti utjecaj nekih drugih osobnih i radnih obilje┼żja. Me─Ĺutim, mogu─çi u─Źinak odre─Ĺenih oblika diskriminacijskih odrednica i praksi ostaje izvan dometa ukoliko informacije potrebne za njihovu procjenu nisu mjerene ili uop─çe nisu mjerljive i njihova objektivna, empirijska ocjena u tom slu─Źaju nije mogu─ça.

Kao i svaka slo┼żena statisti─Źka analiza, opisani postupak razlaganja jaza na obja┼ínjeni i neobja┼ínjeni dio ima odre─Ĺena ograni─Źenja i polazi od pretpostavki koje se mora uzeti u obzir pri tuma─Źenju nalaza. Dostupno je vi┼íe mogu─çih na─Źina statisti─Źkog razlaganja ukupne razlike u prosje─Źnim pla─çama i njihovi rezultati uvijek zavise o dostupnim podacima i njihovoj sveukupnoj kvaliteti. Analiza koju je proveo EUROSTAT je predstavljena kao radni dokument, ponajvi┼íe jer se jo┼í usugla┼íava ina─Źice takve metodologije koje se ve─ç koristi u nekim dr┼żavama, no op─çe na─Źelo i potreba takvog razlaganja ukupne razlike u pla─çama ┼żena i mu┼íkaraca su prihva─çeni od stru─Źnjaka Europske komisije koji se bave statistikom tr┼żi┼íta rada.

┼áto pokazuju osnovni rezultati analize na razini ─Źitave Europske unije? Obja┼ínjeni dio rodnog jaza u pla─çama upu─çuje da ┼żene o─Źekivano zara─Ĺuju oko 5% manje od mu┼íkaraca zbog manje povoljnih obilje┼żja koja su povezana s visinom pla─çe. Mu┼íkarcima u prilog najvi┼íe ide razli─Źita raspodjela s obzirom na vrstu djelatnosti i vrijeme provedeno u radu, a obrazovna struktura, veli─Źina poduze─ça i vrsta zanimanja idu u prilog ┼żenama. Op─çenito, razlike u obilje┼żjima koje obja┼ínjavaju razlike u pla─çama u 17 dr┼żava idu u prilog mu┼íkarcima, a u 11 dr┼żava u prilog ┼żenama. S druge strane, neobja┼ínjeni dio rodnog jaza na razini ─Źitave EU upu─çuje da ┼żene zara─Ĺuju 11% manje nego mu┼íkarci kada se isklju─Źi utjecaj ispitanih obilje┼żja, odnosno zbog neobja┼ínjenih uzroka. Bez tog isklju─Źivanja, zaostajanje pla─ça ┼żena iznosi oko 17%, a ┼íto je iznos ukupne razlike u prosje─Źnim pla─çama.

Rezultati analize za Hrvatsku

Zanimljivo je pogledati ┼íto izlo┼żeni nalazi govore o stanju u Hrvatskoj. Sveukupno, ako se zanemari da prosje─Źna obilje┼żja zaposlenih ┼żena i mu┼íkarca neovisno utje─Źu na iznos prosje─Źnih pla─ça, zaposlene ┼żene su 2014. godine zara─Ĺivale oko 9% manje nego zaposleni mu┼íkarci. Me─Ĺutim, kada se uva┼żi u─Źinak prosje─Źnih razlika u pojedinim obilje┼żjima i odvoji neobja┼ínjeni dio jaza, stanje je upravo obrnuto - o─Źekivana zarada zaposlenih ┼żena tada je oko 8% ve─ça od o─Źekivane zarade zaposlenih mu┼íkaraca. Drugim rije─Źima, na temelju onog dijela razlike u pla─çama kojeg se mo┼że objasniti razlikama u radnim i drugim obilje┼żjima mo┼że se zaklju─Źiti da su ┼żene u Hrvatskoj u prosjeku o─Źekivano pla─çene vi┼íe nego mu┼íkarci.

Ovakav nalaz je potrebno dodatno obrazlo┼żiti, a opisana metoda razlaganja pru┼ża okvir u kojem je to mogu─çe u─Źiniti jer pru┼ża podatke o doprinosu pojedinih obilje┼żja ukupnoj razlici u pla─çama. Zaposlene ┼żene u Hrvatskoj tako u prosjeku imaju vi┼íi stupanj obrazovanja od zaposlenih mu┼íkaraca, ┼íto najvi┼íe doprinosi njihovoj ve─çoj o─Źekivanoj prosje─Źnoj zaradi. U manjoj mjeri, ali istom smjeru, djeluju jo┼í neke razlike - zaposlene ┼żene u prosjeku ne┼íto ─Źe┼í─çe rade u bolje pla─çenim zanimanjima i u javnom sektoru gdje su radni─Źka prava osna┼żena kolektivnim ugovorima. S druge strane, mu┼íkarci u Hrvatskoj, kao i u ve─çini dr┼żava Europske unije, u prosjeku su ─Źe┼í─çe zaposleni u bolje pla─çenim djelatnostima nego ┼żene, no ta ─Źinjenica njihovu o─Źekivanu zaradu ne ─Źini vi┼íom od o─Źekivane zarade ┼żena.

Op─çenito, zaposlenost u Hrvatskoj s obzirom na rodnu podvojenost prati obrazac kojeg se mora uzeti u obzir pri tuma─Źenju ovih podataka i nalaza. ┼Żene sudjeluju u svijetu rada u manjoj mjeri nego u ve─çini dr┼żava Europske unije, a one koje jesu zaposlene ─Źine podskupinu koja ima obilje┼żja koja su povezana s vi┼íim primanjima. To zna─Źi da dio ┼żena ÔÇô one koje nemaju obilje┼żja koja su pozitivno vrednovana na tr┼żi┼ítu rada ÔÇô ostaje isklju─Źen, nezaposlen. Ta je pojava manje zna─Źajna kod mu┼íkaraca i oni, iako ─Źe┼í─çe imaju zaposlenje, u prosjeku o─Źekivano zara─Ĺuju manje nego zaposlene ┼żene kada se uzmu u obzir njihova razli─Źita skupna obilje┼żja.

Rezultati analize koju je predstavio EUROSTAT omogu─çuju i procjenu u─Źinka ukupnog skupa obilje┼żja koja nisu mjerena ili mjerljiva, odnosno procjenu neobja┼ínjenog dijela rodnog jaza u pla─çama. Nakon ┼íto se izdvoji onaj obja┼ínjeni dio, preostala razlika ide u korist mu┼íkaraca, odnosno ┼żene u Hrvatskoj zara─Ĺuju pribli┼żno 17% manje zahvaljuju─çi razli─Źitim neobja┼ínjenim uzrocima. Ovaj podatak, me─Ĺutim, treba uzeti s velikim oprezom jer njegova procjena zavisi o odabiru referentne analiti─Źke kategorije4. Tako─Ĺer, kao ┼íto je ve─ç re─Źeno i kao ┼íto ─çe biti dodatno istaknuto u nastavku, nema opravdanja da se cjelokupni neobja┼ínjeni dio jaza pripi┼íe posljedicama rodne diskriminacije u vidu nejednakih pla─ça za jednaki posao.

Nemogućnost da se objasni neobjašnjeno

Neobja┼ínjeni dio razlike u pla─çama ┼żena i mu┼íkaraca je rezultat u─Źinka svih obilje┼żja koja nisu bila mjerena ili uop─çe nisu mjerljiva. Nemogu─çe je objektivno odrediti koliki dio te razlike je opravdano pripisati diskriminacijskim praksama. Ponekad se pojavljuje prijedlog da se neobja┼ínjeni dio razlike u cijelosti pripi┼íe upravo njima, no za to nema dobrog opravdanja. Takva pretpostavka je podjednako pogre┼ína kao i zaklju─Źak da se ukupnu razliku u prosje─Źnim pla─çama, bez obzira na utjecaj razlika u zna─Źajnim obilje┼żjima, mo┼że smatrati valjanim pokazateljem u─Źinka rodne diskriminacije. Nije bez razloga ┼íto se taj dio razlike u pla─çama u statisti─Źkom smislu naziva neobja┼ínjenim; on je, naime, neobja┼ínjen.

Jednostavno, ono ┼íto nije mjereno i mjerljivo mo┼że biti samo procijenjeno, a utemeljenost procjene se mora prosu─Ĺivati prema utemeljenosti pretpostavki na kojima po─Źiva. Neobja┼ínjeni dio razlike u pla─çama ┼żena i mu┼íkaraca mo┼że proizlaziti iz razli─Źitih uzroka o kojima se mo┼że samo naga─Ĺati. U smislu eksperimentalno provjerljivih dokaza o uzro─Źnoj povezanosti podjednako je (ne)utemeljeno pripisati neobja┼ínjeni dio jaza biolo┼íkim odrednicama spolova, dru┼ítvenim konstruktima i odnosima koje odre─Ĺuje nejednaka struktura mo─çi, osobnim odlukama slobodnih i racionalnih pojedinaca, u─Źinku diskriminacijskih praksi, horoskopskom znaku, bo┼żjoj volji ili bilo kojem ─Źimbeniku kojem je pojedini teoreti─Źar idejno sklon. Na ┼żalost, jasna empirijska provjera takvih tvrdnji nije mogu─ça na temelju raspolo┼żivih podataka, a rasprave o njima ÔÇô ukoliko nisu usmjerene pronala┼żenju odgovaraju─çeg na─Źina provjere ÔÇô predstavljaju podru─Źje za ideolo┼íko naguravanje rogovima u kojem u pravilu pobje─Ĺuje onaj tko ima ve─çe rogove, a ne nu┼żno onaj ─Źije su tvrdnje bli┼że istini.

Istra┼żivanjima koja polaze od druga─Źijih metodolo┼íkih postavki je mogu─çe u odre─Ĺenoj mjeri osvijetliti neobja┼ínjeni dio rodnog jaza u pla─çama, no njima nije mogu─çe jasno utvrditi uzro─Źno-posljedi─Źnu povezanost kao ┼íto je slu─Źaj kod eksperimentalnog i kvazi-eksperimentalnog pristupa. Osim toga, nije rijetkost da se na taj na─Źin neoprezno izlo┼żi pogre┼ínim zaklju─Źcima. Na primjer, istra┼żivanje udruge CESI iz 2015. godine, naslovljeno ÔÇťRodni jaz u pla─çama u Hrvatskoj - Op─çe informacije za kreiranje novih rje┼íenja starog problemaÔÇŁ, pri kvantitativnom razmatranju rodnog jaza polazi od statisti─Źkih podataka o ukupnoj razlici u prosje─Źnim pla─çama ┼żena i mu┼íkaraca, razla┼żu─çi ih tek prema op─çim kategorijama, zavisno o dostupnosti u slu┼żbenim izvorima. Kvalitativni nalazi takvih istra┼żivanja zasigurno imaju svoju vrijednost, no zate─Źeni na─Źin upotrebe statisti─Źkih podataka pri njihovu tuma─Źenju je u osnovi pogre┼ían i jalov. Kada se uspore─Ĺuje ono ┼íto je neusporedivo, na primjer ishode skupina ┼żena i mu┼íkaraca neusporedivih obilje┼żja, izla┼że se mogu─çnosti pogre┼íke koja mo┼że dovesti i do promjene predznaka zaklju─Źka.

Mnogo toga ne znamo, ali ponešto ipak znamo

Zadr┼żimo li se na provjerljivim ─Źinjenicama, u─Źinak vertikalne i sektorske segregacije na rodni jaz u pla─çama je mogu─çe empirijski procijeniti uz pretpostavku da mjerena obilje┼żja, onako kako su operativno postavljena, odgovaraju konceptualnim odrednicama kroz koje se sagledava te pojave. Dostupni podaci zasad govore da u Hrvatskoj jest prisutan u─Źinak sektorske segregacije, odnosno mu┼íkarci su ─Źe┼í─çe zaposleni u bolje pla─çenim djelatnostima nego ┼żene i to pozitivno utje─Źe na visinu njihovih prosje─Źnih pla─ça. Vertikalna segregacija na ukupnoj razini mo┼żda ima utjecaj na razliku u pla─çama, ali u manjoj mjeri i njen je predznak vjerojatno obrnut. Obrazovna struktura svakako ide u prilog ┼żenama, a kada se uzmu u obzir sva obilje┼żja kojima se pri analizi podataka iz Ankete o strukturi primanja objasnilo razlike u pla─çama, trenutni je zaklju─Źak da su ┼żene u prosjeku o─Źekivano pla─çene vi┼íe nego mu┼íkarci.

Zlobnici bi sada mo┼żda po┼żeljeli poru─Źiti pravobraniteljici za ravnopravnost spolova da se hitno obrati medijima s porukom o diskriminaciji nad mu┼íkarcima, pred uva┼żene saborske zastupnike postavili bi zahtjev da donesu odgovaraju─çe normativne mjere kako bi se djelovalo na neravnopravnost koja ide na ┼ítetu mu┼íkaraca, mediji bi o svemu tome morali uzbunjivati javnost, a kazali┼ína trupa pod vodstvom Marija Kova─Źa i Petre Radin, vo─Ĺena idealom socijalne pravednosti, bila bi potaknuta izvesti igrokaz kojim problematizira neravnopravne koristi koju u┼żivaju ┼żene i mu┼íkarci kao rezultate svog rada.

Za to, me─Ĺutim, ipak nema opravdanja. Ukupan polo┼żaj ┼żena, a ne samo zaposlenih ┼żena, i dalje je manje povoljan nego polo┼żaj mu┼íkaraca, prije svega zbog toga ┼íto one ┼żene koje nemaju pozitivno vrednovana radna obilje┼żja ─Źe┼í─çe ostaju isklju─Źene iz svijeta rada. Znatan broj ih nije zaposlen niti je vjerojatno da ─çe u budu─çnosti biti zaposlen, za razliku od mu┼íkaraca koji imaju usporediva obilje┼żja, a koji ipak pronalaze posao i time stje─Źu uvjete za mirovinu. No ovo ne zna─Źi da postoje dokazi da su zaposlene ┼żene u prosjeku slabije pla─çene za jednakovrijedan posao. Isticanjem razlike u prosje─Źnim pla─çama na to se ne mo┼że valjano ukazati, pa ni nakon izdvajanja utjecaja obilje┼żja kojima se te razlike obja┼ínjava.

Preporuke za ubudu─çe

Preporuke koje slijede iz analize koju je proveo EUROSTAT su jasne, a ovdje ih se mo┼że izravnije izlo┼żiti: ukupna razlika u prosje─Źnim pla─çama ┼żena i mu┼íkaraca je pogre┼ían pokazatelj nejednako pla─çenog rada na jednakovrijednim poslovima. Tek uz razmatranje onog dijela razlike koji je obja┼ínjen mjerenim obilje┼żjima mogu─çe je primjereno prepoznati i tuma─Źiti uzroke rodnog jaza. Umjesto nepromi┼íljenog i zavaravaju─çeg isticanja ukupne razlike u prosje─Źnim pla─çama, pa┼żnju bi trebalo usmjeriti na njen obja┼ínjeni dio. Tamo gdje takav pristup pokazuje da zaposlene ┼żene u prosjeku imaju obilje┼żja koja dovode do ve─çih pla─ça, a to je slu─Źaj s Hrvatskom, vjerojatno djeluje selektivan pristup tr┼żi┼ítu rada. Za diskriminaciju u vidu nejednakih pla─ça za jednakovrijedan posao nema izravnih dokaza, a cjelokupni neobja┼ínjeni dio rodnog jaza nije opravdano tako tuma─Źiti.

Vratimo li se na tvrdnju saborske zastupnice Petrijev─Źanin Vuksanovi─ç da ┼żene u ┼ávicarskoj zara─Ĺuju 20% manju pla─çu ÔÇťsamo zato jer su ┼żeneÔÇŁ, nije neo─Źekivano ustanoviti da je i ondje po─Źinjena pogre┼íka u tuma─Źenju statisti─Źkog podatka ─Źiju se narav poku┼íalo razjasniti ovim osvrtom. Prema nalazima iz Ankete o strukturi primanja, razlika u prosje─Źnim pla─çama zaposlenih ┼ávicaraca i ┼ávicarki iznosi oko 17%, a za zna─Źajan dio tog ukupnog jaza su odgovorne razlike u obilje┼żjima zaposlenih osoba, ponajvi┼íe sektorska segregacija ─Źiji doprinos iznosi 3%. Ukupan obja┼ínjeni jaz iznosi oko 6% u korist mu┼íkaraca, a preostala razlika ÔÇô za koju su odgovorni razli─Źiti nepoznati uzroci ÔÇô iznosi oko 11%. Stanje u ┼ávicarskoj, gdje oko tri ─Źetvrtine ┼żena sudjeluje u svijetu rada, prili─Źno je druga─Źije od stanja u Hrvatskoj gdje ih sudjeluje tek polovica.

Kako bi se ubudu─çe izbjeglo ovakve pogre┼íke i nastojalo objektivno sagledati dostupne ─Źinjenice i dokaze, svakako je preporu─Źljivo izbjegavati povr┼ínu i neopreznu upotrebu ukupne razlike u prosje─Źnim pla─çama kao pokazatelja rodnog jaza. Ova se preporuka podjednako odnosi na autore stru─Źnih radova i dionike koji se obra─çaju javnosti putem medija s ciljem osvje┼í─çivanja problematike. Opisano pogre┼íno tuma─Źenje statisti─Źkih podataka doprinosi daljnjem ukorjenjivanju mitova u stru─Źnoj i javnoj predod┼żbi o uzrocima i razmjerima problema na kojeg se ┼żeli djelovati, a to ne mo┼że biti korisno za pobolj┼íanje stanja.


  1. Medijska papagaj┼ítina je jasno vidljiva iz doslovnog preno┼íenja jednog te istog teksta kojim se izvje┼íatava s predstavljanja projekta, zajedno s manjim pogre┼íkama u pisanju koje su se potkrale u izvorniku, a ┼íto je uredno dokumentirano na stranicama pravobraniteljice.Ôćę

  2. Pri sagledavanju rodnog jaza u pla─çama, uz nejednakost u iznosu pla─ça za jednakovrijedan posao, ponekad se razmatra jesu li poslovi koje prete┼żno rade ┼żene sustavno ni┼że vrednovani od poslova koje prete┼żno rade mu┼íkarci. Ovo pitanje je teorijski utemeljeno i izazovno jer na─Źinje tezu o mogu─çnosti druga─Źijeg vrednovanja svih postoje─çih poslova, no u okviru ovog osvrta nema veliki zna─Źaj. Druga─Źije vrednovanje poslova vjerojatno bi uklonilo neke sustavne izvore rodne nejednakosti, no zbog utjecaja drugih osobnih i radnih obilje┼żja nije vjerojatno da bi do┼ílo do potpunog nestanka rodnog jaza u pla─çama.Ôćę

  3. Usp. ÔÇťA tale of two cultures ÔÇô Qualitative and quantitative research in the social sciencesÔÇŁ, autori Gary Goertz i James Mahoney.Ôćę

  4. Usp. Jann, B., ÔÇťThe BlinderÔÇôOaxaca decomposition for linear regression modelsÔÇŁ, str. 461-2.Ôćę