Najbolji gradovi u izvedbi portala Gradona─Źelnik.hr

(11) 2018/12/16

Portal Gradona─Źelnik.hr, nasmije┼íeno lice lokalne politike, u suradnji s Hanza medijom i agencijom Ipsos, proveo je i po─Źetkom listopada objavio rezultate izbora najboljih hrvatskih gradova. Izbor najboljih je izvr┼íen u tri kategorije prema veli─Źini grada (mali, srednji i veliki), a nagrade su dodijeljene u tri osnovna podru─Źja (gospodarstvo, zatim obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, te kvaliteta ┼żivota), dva posebna podru─Źja (ekologija, informati─Źki razvoj) i jo┼í jednom podru─Źju koje se odnosi na kori┼ítenje EU fondova. Poredak gradova u osnovnim podru─Źjima ÔÇö ┼íto je tema ovog osvrta ÔÇö ustanovljen je analiti─Źkim sa┼żimanjem dostupnih statisti─Źkih podataka za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Uzeti su u obzir podaci o izvr┼íenju prora─Źuna koje objavljuje Ministarstvo financija, indeks razvijenosti kojeg izra─Ĺuje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i drugi podaci koje objavljuju Dr┼żavni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapo┼íljavanje, Porezna uprava, FINA i drugi. Obja┼ínjenje kako se biralo najbolje gradove dostupno je ovdje, ┼íto je tekst koji predstavlja izvor ve─çine navoda u ovom osvrtu.

Povijesno poduzimanje

Dobronamjerni ─Źitatelj, uz osje─çaj da poduzeta analiza tako velikog skupa statisti─Źkih podataka na─Źelno zaslu┼żuje pohvalu, ne─çe mo─çi previdjeti samodopadnost koju djelatnici portala Gradona─Źelnik.hr izra┼żavaju pri opisu vlastitog poduzimanja. Njihove tvrdnje neugodno podsje─çaju na osobe koje svatko ima priliku povremeno susresti, a koje isti─Źu vlastitu va┼żnost i sklone su govoriti o sebi u superlativima, ┼íto u pravilu navodi na zaklju─Źak o karakternoj mani. Na primjer, kako sami o sebi ka┼żu, izbor najboljih gradova je ÔÇťizazvao veliku pa┼żnju i interes javnosti, a pogotovo lokalne samouprave jer je ovo prvi put u povijesti da se temeljem objektivnih i mjerljivih kriterija rangiraju svi hrvatski gradoviÔÇŁ. Posljednja tvrdnja nije posve to─Źna. Gradove, zajedno s ostalim jednicama lokalne samouprave, godinama se na sli─Źan na─Źin vrednuje i rangira u sklopu izra─Źuna indeksa razvijenosti za potrebe provo─Ĺenja regionalne politike. Prvo takvo slu┼żbeno vrednovanje je izra─Ĺeno 2010. godine, a posljednje 2017. godine. Ipak, skup pokazatelja kojeg su koristili analiti─Źari portala Gradona─Źelnik.hr je ┼íiri od onog kojeg se koristi pri izra─Źunu slu┼żbenog indeksa razvijenosti, ┼íto je u na─Źelu pohvalno.

Analiti─Źari su odabrali ÔÇť─Źitav niz kriterija i relevantnih broj─Źanih pokazateljaÔÇŁ, a zatim su ih ÔÇťsofisticiranom i preciznom metodologijom standardizirali, pretvorili u indekse i na taj na─Źin, po istim kriterijima, usporedili sve hrvatske gradoveÔÇŁ. Prije osvrta na sofisticiranost i preciznost primjenjene metodologije vrijedi se upitati je li opravdano sve gradove uspore─Ĺivati prema istim kriterijima. Brojem stanovnika najmanje naselje koje slu┼żbeno ima status grada je Komi┼ża u kojoj ┼żivi oko tisu─çu i petsto stanovnika. Izazovi upravljanja koji utje─Źu na kvalitetu njihovih ┼żivota razlikuju se od izazova koji su prisutni u ve─çim gradovima. Postoje sadr┼żajne razlike u kriterijima ocjene gospodarstva, demografije, obrazovanja, polo┼żaja mladih, socijalne politike i ukupne kvalitete ┼żivota u naseljima razli─Źite veli─Źine i upitno je koliko je opravdano rangirati ih prema istoj osnovi. Dodjeljivanje nagrada u odvojenim kategorijama prema veli─Źini grada ne poma┼że mnogo, ako su kriteriji u svakoj kategoriji jednaki i imaju istu te┼żinu.

Sofisticirana metodologija

Indeksi prema kojima je izvr┼íeno rangiranje gradova, napominju analiti─Źari portala Gradona─Źelnik.hr, izra─Źunati su prema metodologiji vrednovanja razvijenosti koju se koristi pri provedbi regionalne politike i koja je ÔÇťdetaljno sa formulama obja┼ínjena u Uredbi o indeksu razvijenosti koju je izdala Vlada Republike HrvatskeÔÇŁ. Analiti─Źari poja┼ínjavaju da su prije rangiranja ÔÇťsve varijable standardizirane, te je provjereno slijede li one normalnu distribucijuÔÇŁ, ali ne napominju ishod te provjere. Raspodjela vrijednosti nekih razvojnih pokazatelja znatnije odstupa od normalne raspodjele, ┼íto dovodi do sustavnih pristranosti kada ih se sa┼żima u jedinstveni indeks onako kako se to ─Źini kod slu┼żbenog vrednovanja razvijenosti. Na primjer, jedinice lokalne samouprave u kojima su prora─Źunski prihodi po stanovniku visoki, a starosna struktura stanovni┼ítva nepovoljna, ostvarit ─çe ni┼żi indeks razvijenosti zbog raspodjele vrijednosti tih pokazatelja koja odstupa od normalne raspodjele (detaljnije obja┼ínjenje dostupno je ovdje).

Zna─Źaj kojeg pojedini pokazatelji imaju za izra─Źun vrijednosti indeksa zavisi o te┼żinskim faktorima (ponderima) koji su im pripisani. Kada te┼żinski faktori nisu izri─Źito odre─Ĺeni, kao ┼íto je slu─Źaj kod metodologije slu┼żbenog vrednovanja regionalne razvijenosti, njihov zna─Źaj nije jednak ve─ç zavisi o me─Ĺusobnoj povezanosti pojedinih pokazatelja. Na primjer, uklju─Źi li se u izra─Źun indeksa ve─çi broj pokazatelja koji se odnose na demografiju od onih koji se odnose na obrazovanje, mlade ili socijalnu politiku, bolje rezultate ─çe ostvariti gradovi kod kojih je demografsko stanje povoljnije od stanja u ostalim spomenutim podru─Źjima; uklju─Źi li se ve─çi broj pokazatelja koji se odnose na odre─Ĺeni vid gospodarske djelatnosti, bolje rezultate ─çe ostvariti gradovi u kojima je ba┼í taj vid gospodarske djelatnosti vi┼íe razvijen1. Pritom podru─Źje pokazatelja nije uvijek mogu─çe jasno razgrani─Źiti, na primjer porast broja stanovnika naizgled ukazuje na demografsko stanje, ali je empirijski sna┼żno povezan s ukupnim gospodarskim stanjem i njegovo uklju─Źivanje u izra─Źun indeksa dat ─çe dodatnu te┼żinu gospodarskoj, a ne odvojenoj demografskoj odrednici razvoja2.

Preuzimaju─çi na─Źin vrednovanja gradova iz metodologije vrednovanja razvijenosti koju koristi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, analiti─Źari portala Gradona─Źelnik.hr su preuzeli i pogre┼íku koju ona sadr┼żi, iako to ÔÇô sre─çom ÔÇô nije imalo utjecaja na odre─Ĺivanje poretka najboljih. ÔÇťSkupni indeksi za navedene nagrade su izra─Źunati kao prilago─Ĺeni prosjek standardiziranih vrijednosti pokazatelja. Indeks razvijenosti za navedene nagrade koji imaju indeks ve─çi od 100 spadaju u gradove iznadprosje─Źne razvijenosti, dok gradovi koji imaju vrijednosti indeksa manju od 100 spadaju u gradove ispodprosje─Źne razvijenosti.ÔÇŁ Prosje─Źna razvijenost, kao to─Źka izra┼żena prosje─Źnom vrijedno┼í─çu skupnog indeksa, zbog umanjivanja (penalizacije) koje je predvi─Ĺeno kori┼ítenim formulama uvijek se nalazi ispod vrijedosti 100. Iz nejasnih razloga, a vjerojatno zbog nepromi┼íljenosti, ministarstvo je uredbom propisalo da se granica prosje─Źne razvijenosti mora nalaziti ba┼í na vrijednosti indeksa 100, ┼íto je ra─Źunski i konceptualno pogre┼íno (vi┼íe detalja dostupno je ovdje).

Nagrada nad nagradama

Metodologija izbora najboljih u kategoriji nagrade za kvalitetu ┼żivota, kojoj se samodopadno tepa kao ÔÇťnagradi svih nagradaÔÇŁ, ÔÇťvrhunskom postignu─çuÔÇŁ i ÔÇť┼ílagu na tortiÔÇŁ, pro┼íirena je rezultatima anketnog istra┼żivanja kojeg je provela agencija Ipsos. Time su ÔÇťdirektan input za kreiranje kriterija i parametara po kojima su gradovi uspore─Ĺivani dali sami gra─ĹaniÔÇŁ, ali iz dostupnog opisa metodologije nije jasno ┼íto je to─Źno poduzeto. Mogu─çe je zaklju─Źiti, bez prevelike sigurnosti, da se pojedinim statisti─Źkim pokazateljima na temelju rezultata ankete pridalo te┼żinske faktore zavisno o tome koliko su gra─Ĺanima bitni za ukupnu ocjenu kvalitete ┼żivota3. Zna─Źaj pojedinih pokazatelja je utvr─Ĺen ÔÇťregresijskim metodamaÔÇŁ, ┼íto mo┼że dati zavaravaju─çe rezultate kada su pokazatelji me─Ĺusobno visoko povezani, ┼íto upravo i jest slu─Źaj s razvojim pokazateljima. Na ┼żalost, podaci o osnovnim dijagnosti─Źkim testovima i to─Źnom na─Źinu izra─Źuna nisu dostupni i preostaje tek vjerovati da analiti─Źari portala Gradona─Źelnik.hr ne zavaravaju javnost, odnosno da nisu zavarali i sebe.

Anketno istra┼żivanje je provedeno ÔÇťna uzorku od preko 1.000 gra─ĹanaÔÇŁ, no nije navedena to─Źna veli─Źina uzorka. Mo┼żda se radi o 500 tisu─ça, a mo┼żda tisu─çu i ─Źetiri ispitana gra─Ĺana. Izraz ÔÇťve─çe od tisu─çuÔÇŁ dobro zvu─Źi, no za kvalitetu uzorka nije toliko va┼żna njegova veli─Źina koliko njegova reprezentativnost. Na ┼żalost, o reprezentativnosti uzorka, njegovoj vrsti, pa ni o na─Źinu anketiranja uop─çe nema spomena u dostupnom opisu metodologije4.

Pitanje reprezentativnosti uzorka je va┼żno jer kada se govori o stanovnicima gradova, pitanje je na koga se to─Źno misli. Jesu li u anketni uzorak bila uklju─Źena samo u┼ża urbana podru─Źja ili se uklju─Źilo i seoska podru─Źja koja se nalaze unutar administrativne granice jedinice lokalne samouprave koja ima status grada? Naselja unutar administrativnog podru─Źja mogu biti udaljena i nekoliko desetaka kilometara od sredi┼íta i njihovi stanovnici vjerojatno ne do┼żivljavaju da im je svakodnevni ┼żivot izrazito povezan s u┼żim gradskim podru─Źjem. Kada su pitani ÔÇťo tome ┼íto im je najva┼żnije za kvalitetu ┼żivota u njihovom graduÔÇŁ, ne mo┼że se o─Źekivati da su odgovori ispitanika iz seoskih naselja u rubnim podru─Źjima bili jednaki odgovorima ispitanika koji ┼żive u u┼żem gradskom podru─Źju. Nije poznato je li ta razlika uzeta u obzir, a mo┼że biti zna─Źajna s obzirom na zastupljenost stanovni┼ítva gradskih i seoskih naselja na podru─Źjima pojedinih administrativnih jedinica.

Nejasno je i jesu li ba┼í svi gradovi bili zastupljeni u uzorku ili se pretpostavilo da to nije nu┼żno. Kada bi se tisu─çu ispitanika ravnomjerno podijelilo, svaki grad bio bi zastupljen s pribli┼żno osam ispitanika, nedovoljno za smisleno uop─çavanje. Kada bi se tisu─çu ispitanika podijelilo razmjerno broju stanovnika, mnogi manji gradovi bili bi zastupljeni s jednim ili dva ispitanika. Stanovnici svih ve─çih gradova vjerojatno jesu bili zastupljeni u uzorku, no stanovnici svih manjih gradova vjerojatno nisu. Iz toga slijedi da se pretpostavilo da se odgovore gra─Ĺana uklju─Źenih u uzorak mo┼że uop─çiti na sve gradove koje se rangiralo. Jesu li pritom uzete u obzir makar razlike prema veli─Źini grada, u smislu da zna─Źaj pojedinih pokazatelja mo┼że biti razli─Źit kod manjih, srednjih i ve─çih, nije spomenuto u dostupnom opisu metodologije.

Precizno rangiranje

Upotreba statisti─Źkih podataka mo┼że dati la┼żni dojam o objektivnosti vrednovanja i preciznosti na njemu utemeljenog rangiranja. Pri upotrebi slu┼żbenog indeksa razvijenosti jedinice lokalne samouprave se razvrstava u skupine prema stupnju razvijenosti i upravo je pripadnost tim skupinama, a ne to─Źan iznos indeksa, osnova za odre─Ĺivanje njihova polo┼żaja pri provedbi razvojnih mjera. Kada se rangira gradove prema iznosu jedinstvenog indeksa, ma kako ra─Źunanog, tada odabir pokazatelja, pogre┼íke mjerenja i na─Źin sa┼żimanja podataka daju nepouzdan rezultat koji ne pru┼ża mogu─çnost preciznog razlikovanja. Na primjer, je li Grad Mali Lo┼íinj koji je ostvario indeks razvijenosti 111,5 razvijeniji od grada Cresa koji je ostvario indeks 111,4; je li Grad Zagreb koji je ostvario indeks razvijenosti 116,6 razvijeniji od Grada Dubrovnika koji je ostvario indeks 115,6? Nije opravdano ustvrditi da je Mali Lo┼íinj ÔÇťbolji gradÔÇŁ od Cresa ni Zagreb od Dubrovnika jer metar kojim se mjerilo njihove kvalitete nije dovoljno precizan. Ispravan je jedino zaklju─Źak da su ti gradovi pribli┼żno podjednako razvijeni. Svi gradovi koji su se na┼íli pri vrhu liste na─Źinjene na temelju indeksa koje su izra─Źunali analiti─Źari portala Gradona─Źelnik.hr vjerojatno su pribli┼żno pojednako dobri u podru─Źju gospodarstva, podru─Źju demografije, obrazovanja, mladih i socijalne politike, odnosno ukupne kvalitete ┼żivota.

Upotreba bilo kakvih statisti─Źkih podataka na bilo koji na─Źin ne jam─Źi to─Źnost onog ┼íto se tvrdi, ali mo┼że stvoriti iluziju to─Źnosti i privu─çi osobe koje imaju feti┼í na brojke ili su sklone zloupotrebama statistike. Izvedeno rangiranje gradova nije bilo u mogu─çnosti dati njihov to─Źan poredak, unato─Ź tome ┼íto ga se odredilo na osnovu ÔÇťobjektivnih i mjerljivih kriterijaÔÇŁ, ÔÇťsofisticirane i precizne metodologijeÔÇŁ, ÔÇťvrlo kompleksne analitikeÔÇŁ i ÔÇť─Źitavog niza relevantnih broj─Źanih pokazateljaÔÇŁ. Izbor najboljih gradova u izvedbi portala Gradona─Źelnik.hr je u su┼ítini tek promid┼żbeni postupak koji mo┼że poslu┼żiti u svrhu osvje┼ítavanja va┼żnosti na─Źina kako se gradovima upravlja i osvje┼ítavanja pojma kvalitete ┼żivota u njima. Postupak je promid┼żbeni u smislu koji je u skladu s op─çim usmjerenjem portala Gradona─Źelnik.hr, a ujedno predstavlja i uspje┼ínu reklamu za taj medij. Ipak, bilo bi ispravno i po┼íteno prema njegovim ─Źitateljima, gradona─Źelnicima, gradskim upravama i ┼íiroj javnosti da su metodolo┼íka ograni─Źenja odabira najboljih istaknuta ili barem spomenuta sitnim tiskom, kao ┼íto bi vjerojatno bilo primjerenije da se opisu vlastitog poduzimanja pri┼ílo realisti─Źno i skromnije.


  1. Primjer su prihodi gradskih prora─Źuna koji dolaze od komunalnih pristojbi i naknada, a koji mogu imati izvor u investicijama povezanim s turizmom. Grad koji nije smje┼íten na turisti─Źkom podru─Źju, ali koji uspje┼íno omogu─çuje razvoj gospodarstva koje ne podrazumijeva intenzivnu gra─Ĺevinsku izgradnju i kori┼ítenje gradskog zemlji┼íta, u tom ─çe slu─Źaju lo┼íije pro─çi.Ôćę

  2. Upravo iz ovog razloga kori┼ítenje velikog broja pokazatelja nije nu┼żno najsretnije rje┼íenje. Struktura njihove me─Ĺusobne povezanosti je slo┼żena, mnogi od njih se preklapaju i vjerojatno mogu svesti na manji broj jasnije odvojenih odrednica koje bi imale razlu─Źiv utjecaj na izra─Źun jedinstvenog indeksa.Ôćę

  3. Anketnim istra┼żivanjem su prikupljeni odgovori gra─Ĺana ÔÇťna pitanja o tome ┼íto im je najva┼żnije za kvalitetu ┼żivota u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova po ─Źak 26 razli─Źitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim gra─Ĺanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde ┼żivljenjaÔÇŁ, stoji u opisu metodologije. Na drugom mjestu je navedeno da je cilj bio ÔÇťpokazati koliko su odabrani (statisti─Źki) pokazatelji relevantni za gra─Ĺane te u kojoj mjeri svaki od njih utje─Źe na ukupnu kvalitetu ┼żivota. Do tih podataka ─çe do─çi analiti─Źari agencije Ipsos regresijskim tehnikama.ÔÇŁÔćę

  4. Uredni┼ítvo portala Gradona─Źelnik.hr na ┼żalost nije pokazalo volju odgovoriti na upite kojima bi se razjasnilo te nedoumice.Ôćę